Beogradska mumija konačno u javnosti

Beogradska mumija, decenijama čuvana u neuslovnim muzejskim depoima, ovog vikenda postala je dio postavke u Arheološkoj zbirci Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Mumiju je prije 125 godina iz egipatskog Luxora donio Pavle Riđički. Sada je izložena u specijalno napravljenoj vitrini, izvještava iz Beograda reporter Al Jazeere Nebojša Grabež.

Ono što je donedavno bila urbana legenda, sada bi trebalo postati turistička atrakcija. Beogradska mumija konačno je dostupna posjetiocima.

“Dugo godina, čujem, da je bila negde u zapećku, a sada volim što sam je videla, što je interesantna i barem meni jedina prilika da vidim i da znam kako izgleda”, kazala je Doroteja Mrkić iz Beograda.

Ime mumifikovane osobe je Nesmin. Bio je svećenik u Hramu boga plodnosti Mina, star oko 50 godina i visok 165 centimetara.

Potiče iz vremena dinastije Ptolomeja, oko 300. godine prije nove ere, iz oblasti Akhmima.

Poklon srpskom narodu

“Ono što je za nas takođe interesantno je da se veruje da se u ovoj mumiji nalazi jedna od najbolje sačuvanih knjiga mrtvih. Ona se nalazi u samoj mumiji, tako da nismo u mogućnosti da se uverimo da li smo u pravu i da li je ta pretpostavka tačna, ali po debljini svitka koji se nalazi u mumiji, istraživači veruju da je jedna od najpotpunijih knjiga mrtvih”, izjavila je Gordana Grabež iz Narodnog muzeja.

Mumiju je iz Luxora 1888. godine donio osamdesetdvogodišnji Pavle Riđički. Ne da bi je posjedovao, već – kako je rekao – da bi je poklonio srpskom narodu.

U kovčegu su pronađeni i tzv. džet stubići, koji služe kao potpora za kičmu pokojnika, odnosno, kako se vjerovalo u starom Egiptu, potpora njegovom duhu u zagrobnom životu.

“Zatim, tu su dve amajlije, koje predstavljaju egipatsku trijadu božanstva Horusa, Izidu i Nefri, tu su i perle, koje su imale neku profilacijsku ulogu. Zanimljivo je da je pronađena i zlatna amajlija boginje Maat, koja vaga duše u prelasku na zagrobni život”, kaže Jovana Nikolić iz Narodnog muzeja.

Kovčeg s mumijom u prethodnim decenijama mijenjao je lokacije, a prva naučna proučavanja počela su 1993. godine.

Ne samo splavovi

Mumija je bila u lošem stanju zbog nestručnog rukovanja i neodogovarajućih uslova za čuvanje i transport.

Kovčeg je bio umotan u tanki sunđer, uvezan žicom, sa šperpločom zakucanom u postolje.

Sad je, konačno, dostupna i posjetiocima.

“Da mi kao Beograđani o tome ne znamo. Mislim da nije samo za Beograd to blago interesantno, nego i za strance, da mogu oni da vide u Beogradu i neke druge stvari sem splavova”, kaže Ranka Mitrović.

“Lep trenutak za kulturu Beograda i za ljude koji imaju priliku da vide nešto što su mnogi voleli. Kao moj sin, koji je uživao u pričama o Egiptu, a sada ima prvi put priliku da vidi mumiju”, rekao je Igor Mladenović.

“Moj utisak je – mumija je  savršena”, kazao je Petar Mladenović.

Mumija je izložena u vitrini od neprobojnog dvostrukog stakla, kroz koje struji gas argon i ima hladno svjetlo.

Izvor: Al Jazeera