Berlin: Iako sporo, Sirijci će dobiti azil

Njemačka se izjasnila da je u ovoj godini spremna primiti 800.000 izbjeglica, čak i više, ukoliko za to bude bilo potrebe. Za službeni Berlin trenutno su prioritet izbjeglice iz Sirije, Afganistana i Iraka. No, konsenzus o tome kako postupiti s tražiteljima azila iz drugih država još ne postoji.

Grupa izbjeglica u Njemačku stigla je iz Iraka, Afganistana i Sirije. To je za njih obećana zemlja. Neće dobiti samo hranu, piće i krov nad glavom, već miran život i bolje sutra  – bar tako vjeruju.

Fidel Abouammar, koji živi u Berlinu, sirijskog je porijekla. Pomaže izbjeglicama, ovaj put s prevođenjem. Mladići iz Sirije žale se na kompliciranu proceduru podnošenja zahtjeva za azil.

“Ovo je katastrofa. Ljudi već tri sedmice čekaju papire. Prevalili su dug put i došli u Berlin. Trebaju ih primiti. Njemačka je zemlja snova za Sirijce. Činjenica je da je većina zemalja Evropske unije kriva što rat u Siriji nije zaustavljen. Neka ih prime”, kaže Abouammar.

‘Nijemci to više neće moći podnijeti’

Zvanični Berlin nema dilemu kada su u pitanju izbjeglice iz Sirije. Možda sve ide sporo, no svi će dobiti azil. Međutim, osim njih, azil traže i ljudi iz Evrope – sa Balkana. Kad bi svi dobili azil, Njemačka bi bila u velikom problemu, kaže Inna Weisse, novinarka koja piše o izbjegličkoj problematici.

“Stanovništvo to u jednom trenutku neće moći podnijeti. Postoji konkurencija siromašnih, ali postoje i siromašni ljudi u Njemačkoj. Postaju ljuti i boje se kada vide toliko puno izbjeglica ovdje. Osim toga, infrastruktura i novac jednog dana će biti pri kraju, pa ni zemlja kakva je Njemačka više neće moći opstati.”

“Od ukupnog broja izbjeglica u Njemačkoj, 15 posto njih želi ostati u Berlinu, ali može samo trećina. S druge strane, od ukupnog broja tražilaca azila na teritoriji cijele EU, 40 posto njih želi ostati u Njemačkoj, no ne mogu svi”, izvještava iz Berlina reporterka Al Jazeere, Nadina Maličbegović.

Kritiziran stav Mađarske

Zastupnik u Bundestagu i član vladajuće Kršćansko-demokratske unije Martin Patzelt kritizira stav Mađarske u odnosu prema izbjeglicama. 

“Ko želi graditi ogradu ili zid na vlastitoj zemlji kako bi se zaštitio kao na nekom otoku, onako kako to Mađarska sada radi, uskoro će sam snositi posljedice. Jer otok, nasred globaliziranog svijeta može samo donijeti štetu”, kaže on i dodaje da EU treba jedinstven stav.

“Moramo se ujediniti u Evropi, da, nakon finansijske krize, i ovaj zadatak riješimo. Inače ćemo dobiti stanje kao nakon Drugog svjetskog rata, što niko ne želi. Ko će se odreći eura? Ko će se odreći Schengena? Ko će se odreći slobodne razmjene roba i dobara? Sve bi bilo korak nazad i zato moramo stati zajedno i reći ‘hajde da vidimo kako ćemo riješiti problem’.”

Još na početku izbjegličke krize Njemačka se izjasnila da je spremna prihvatiti 800.000 izbjeglica, četiri puta više nego prethodne godine. Ali, ljudi bježe od rata, pa se zvaničnici u Berlinu sve češće pitaju nije li nepravedno nakon 800.000 reći – dosta.

Izvor: Al Jazeera