Berlin, odredište digitalnih boema

Piše: Krešimir Dujmović

U Berlinu poslužuju betadoručak. Kažu da je odličan, ali ne toliko zbog gastronomskih svojstava koliko zbog načina konzumacije. Vjerovatno vam je poznato, ali, za svaki slučaj, beta u sofverskom žargonu označava program u radnoj verziji. Smjeramo na sljedeće: jednom tjedno u četvrti Kreuzberg tvrka Betahouse organizira doručak za sve telekomunikacijske geekove, sofverske vizionare, freelancere i ljude koji vjerovatno rade na novoj iPhone aplikaciji dok većina nas spava, a sve ne bi li u srodnom društvu razmijenili ideje i iskustva te eventualno pokrenuli start-up kompaniju, ako već nisu.

Naime, Berlin se u posljednjih desetak godina pretvorio u europski epicentar start-up tvrtki, od 2009. do 2011. nastalo ih je skoro 250, u grad su nahrupili strani investitori i, premda komešanje vizija i keša još zaostaje za Silikonskom dolinom, njemačka prijestolnica je novi ‘place to be’za sve softverske freakove koji žele svojom novom aplikacijom promijeniti svijet.

Early Bird je već investirao 40 milijuna dolara u dvadesetak start-up kompanija, a nedavno su prikupili novih 200 milijuna dolara investicijskih sredstava.

Riječima investitora Ciarana O’Learyja: ‘Stvorilo se puno hypea oko Berlina i ovo što se dešava je samoispunjujuće proročanstvo. Svugdje se priča kako je ovaj grad trenutačno najbolje mjesto za pokrenuti tvrtku, pa se to onda i ostvaruje.’

Start-up histerija

O’Leary radi u investicijskoj firmi Early Bird, čiji je ured u blizini kafića Sankt Oberholz, još jednog berlinskog stjecišta mladih softveraša gdje se neprestano odvijaju mini sastanci, čuje se kuckanje po laptopima i zujanje espresso mašine. Grad se jednostavno ne može odreći svoje boemštine. Bilo da se u devedesetima ticala alternativne umjetničke scene, bilo da se danas manifestira u masi tzv. ‘digitalnih boema’ koji se doseljuju. Early Bird je već investirao 40 milijuna dolara u dvadesetak start-up kompanija, a nedavno su prikupili novih 200 milijuna dolara investicijskih sredstava.

Berlin ima idealne uvjete za fermentaciju novih ideja. Prvo, izrazito jak eksperimentalni mentalitet, drugo, još relativno jeftin život. 

Start-up histerija detonirala je pred desetak godina, negdje u vrijeme kada su osnivači Soundclouda, online glazbene platforme koja danas broji sedam milijuna korisnika i 70 zaposlenih, prenijeli svoj biznis iz Švedske u Berlin. Nekoliko je još servisa s berlinskm rodnim listom imalo zvjezdane trenutke, poput društvene mreže Amen koja je primila investicijsku injekciju od dva milijuna dolara od Ashtona Kutchera i Madonninog menadžera Guya Osearyja ili, u najnovije vrijeme, tvrtke Wooga koja se izborila za mjesto vodećeg tvorca društvenomrežnih igara i prošle godine primila 24 milijuna dolara investicija.

Višak projiciranog entuzijazma

Nije to na razini potresa kakav su izazvali Google, Skype ili Amazon, ali Berlin ima idealne uvjete za fermentaciju novih ideja. Prvo, izrazito jak eksperimentalni mentalitet, drugo, još relativno jeftin život. Uostalom, evo što kaže Travis Todd, nekada programmer u Silikonskoj dolini: ‘Tamo je toliko mnogo start-upa da je vrlo teško pridobiti pažnju. Stvarno moraš biti najbolji od najboljih, no ima veći problem – sve je nevjerovatno skupo i nema previše mjesta za eksperimentiranje. Dobri programeri vrlo brzo završavaju u već etabliranim tvrtkama.’

Start-up sceni će prije presuditi cijena kave s mlijekom i najma sobe, negoli svi kulturološki i globalno-financijski okviri zajedno.

No da, priče o Berlinu redovito pate od viška projiciranog entuzijazma. Grad, za početak, nema računarski fakultet svjetskog renomea. Drugo, pad start-up investicija je u Europi u prvom kvartalu ove godine bio daleko drastičniji nego preko Atlantika, 41 posto u odnosu na 18. Naposlijetku, Nijemci kulturološki ne vole rizična ulaganja, nemaju toleranciju na neuspjeh – neizostavni korak u svakoj kreaciji – i u proizvodnom procesu razmišljaju dugoročno. Fokus je manje na inventivnosti, a više na usavršavanju postojećeg. Kakogod, startup sceni će prije presuditi cijena kave s mlijekom i najma sobe, negoli svi kulturološki i globalno-financijski okviri zajedno.

Izvor: Al Jazeera