Bh. mirovnjaci – pomaganje čast i obveza

BiH sada ima 41 policajca u Južnom Sudanu, a uskoro se očekuje dolazak još 28 njih (Fena)

Piše: Mladen Obrenović

Otkako su početkom prosinca počeli krvavi nemiri u Južnom Sudanu, a Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda pozvalo svoje članice na povećanje broja pripadnika mirovne misije u toj zemlji, prva koja je pohitala u pomoć bila je Bosna i Hercegovina.

Dolazak šest bh. policajaca u Južni Sudan, kako su to potvrdili na službenim stranicama UNMISS-a, veoma je pozitivno dočekan i postao je glavna vijest, budući da je riječ o prvom pojačanju mirovnih snaga u posljednjih mjesec dana.

“Bosna i Hercegovina sada ima 41 policajca u Južnom Sudanu, a uskoro se očekuje dolazak još 28”, navedeno je.

No, nisu samo bh. policajci i vojnici angažirani u jednoj od najmlađih afričkih država, opterećenoj krvavim sukobima, dio mirovnih misija, nego su pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnosti širom svijeta – od Etiopije i Eritreje do Konga i Afganistana, od Liberije i Cipra do Istočnog Timora i Haitija. U tim je misijama do sada sudjelovalo više od 800 bh. vojnika, te 208 policijskih službenika i službenica.

Godinama u misijama

“Angažiranjem u mirovnim operacijama OSBiH ispunjava međunarodne obaveze i na taj način daje direktnu podršku u realiziranju operacija podrške miru, te jasno iskazuje opredjeljenje da kao odgovorna članica međunarodne zajednice želi i može dati adekvatan doprinos zajedničkim naporima za uspostavljanje i očuvanje mira i stabilnosti u svijetu“, odgovaraju iz Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine na Al Jazeerin upit.

Mirovnjaci u Južnom Sudanu [UMISS/ Fena]

Dodaje i to kako “Bosna i Hercegovina time pokazuje da na vojnom i policijskom planu može da bude dio opšte, šire zajednice, u ovom slučaju zajednice naroda – UN”, što je po njemu “veliki plus”.

“Ne dobijamo taj plus samo zato što učestvujemo u tim misijama, nego i zato što naši ljudi stiču određena iskustva i vještine boraveći u raznim sredinama, ali i raznim sistemima vojnog i policijskog djelovanja. Sve to može da bude samo veliki plus, uvijek to podržavam na svaki način”, dodaje Kazazović.

Podsjetio je i na to kako neka država ne mora biti, uvjetno rečeno, velika svjetska sila kako bi bila prisutna u sredinama pogođenim sukobima i pomogla tamošnjem stanovništvu u izgradnji i očuvanju mira.

“U jedinicama mirovne misije UN-a u Bosni i Hercegovini, policijskim i vojnim, učestovale su i zemlje koje sigurno nisu neke velike sile. Svoje predstavnike je za vrijeme rata i neposredno poslije njega u Bosni i Hercegovini imalo više od 30 evropskih zemalja – od Albanije do Estonije. Ovdje su svoje ljude imale i neke zemlje koje nisu evropske, poput Maroka ili Jordana. Dakle, ne vidim razloga da neko treba biti velika sila kako bi učestovao i dao doprinos nečemu što se zove opšta međunarodna saradnja i podrška. Zato je vrlo dobro da Bosna i Hercegovina može da učestvuje na taj način u svjetskoj politici, odnosno svjetskim poslovima”, zaključio je Kazazović.

Bez gubitaka

Uz najavljeni odlazak 28 policajaca i policajki u Južni Sudan planira se i mogućnost povećanja vojnog bh. kontigenta u Afganistanu. Najavljena je i mogućnost angažiranja u stabilizacijskoj misiji UN-a u Maliju (MINUSMA) s kontingentom do 10 stožernih časnika i časnika koji će imati ulogu UN-ovih vojnih posmatrača.

“Sama činjenica da smo ponovo pozvani da proširimo naše angažiranje u operacijama potpore miru i mirovnim misijama UN-a je dokaz našeg profesionalizma, zapaženih rezultata i ugleda kojeg su država BiH i, prije svega, OSBiH stekle u međunarodnoj zajednici svih prethodnih godina“, poručuju iz Ministarstva obrane.

I ono što je, na kraju, najbitnije – pripadnici bh. vojske i policije, angažirani na trusnim područjima i postavljeni između dviju zaraćenih strana, do sada nisu imali ljudskih gubitaka, niti su bili ranjeni.

Dok svi pripadnici policijskog bh. kontingenta obavljaju civilne poslove i ne nose oružje, te su smješteni u objektima koji zadovoljavaju uvjete sigurnosti prebivališta po propisima UN-a, vojnici su u težim uvjetima – kako tehničke, tako i političke prirode.

No, pored teških uvjeta u kojima se nalaze, tvrde njihovi nadređeni, “svoje zadatke izvršavaju savjesno i u skladu s važećim mandatom i rezolucijom UN-a”. Za to su dobili i priznanja od mnogobrojnih međunarodnih vojnih i civilnih institucija, za koja napominju da se “ne dobivaju kurtoazno, već isključivo zahvaljujući postignutim rezultatima”.

Izvor: Al Jazeera