Bh. rudari godinama traže veću sigurnost
U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH sutra je Dan žalosti zbog jučerašnje pogibije četiri rudara u rudniku mrkog uglja Kakanj. Nova nesreća podsjetila je na stara pitanja u BiH. Rudari u ovoj zemlji godinama traže modernizaciju rudnika, odnosno veću sigurnost na radu. Nadaju se da će im nakon posljednje tragedije obećanja biti ispunjena.
Enijad Brkić radi u rudniku Kakanj već 29 godina. Teško je povrijeđen u rudarskoj nesreći 1997. godine i od tada ne ide u jamu. Kaže da u međuvremenu sigurnost njegovih kolega nije mnogo unaprijeđena. I dalje čekaju na modernizaciju opreme.
„To treba sve uraditi, kompletno. Podgraditi, sigurnost napraviti, podgradu…“, ističe on.
I Nedžad Velagić jedan je od rudara koji su preživjeli nesreću u jami. Od tada radi kao nadzornik na utovaru. Smatra da je, osim nove opreme, potrebna i edukacija radnika.
„Neophodna je modernija oprema, non-stop obučavanje rudara, držanje mnogih seminara, da se ljudi poduče. Dolaze nam novi ljudi, neiskusni ljudi, vrlo mladi ljudi su sada ovdje zaposleni, znači neophodno je s njima što više raditi“, kaže Velagić.
Bez reakcije nadležnih
Rješenje problema o kojima govore Brkić i Velagić godinama traže iz Sindikata rudara. Nezir Begić, zamjenik predsjednika Sindikata, kaže da nisu pomogli ni svi njihovi zahtjevi, prijetnje i molbe. Nadležni nisu reagirali.
Begić ističe da najprije treba snimiti stanje u rudnicima vezano za pitanje sigurnosti i modernizacije.
„Tu su, prije svega, sigurnosna oprema koja bi vršila kontrolu plinskih stanja u rudnicima, zatim fizičke zaštite i podgrade od obrušavanja. Još uvijek imamo jama gdje nemamo ni metanometrijske centrale. Ja ne znam ni kako ti ljudi smiju raditi bez te opreme“, dodaje.
Kaže kako će Sindikat i dalje insistirati na modernizaciji rudnika i da će, ako treba, poduzeti radikalne mjere zbog toga.
No, nova uprava Elektroprivrede BiH smatra da za tim neće biti potrebe. Ističu da je podrška rudnicima uslov bez kojeg se više ne može održati poslovanje EP i rad rudnika.
Radit će u tri pravca: Prvi je interventna pomoć i nabavka zaštitne opreme, odnosno osnovnih materijala u rudnicima, drugi je nabavka opreme za koju je ranija uprava donijela odluke i treći – usvajanje trogodišnjih planova poslovanja rudnika u sastavu koncerna.
„Rokovi su hitno i odmah. Već smo sinoć, bez da smo znali da će biti ova nesreća, zakazali ranije sjednicu Uprave i donijeli odluku da se hitno pomogne svakom od rudnika za nabavku osnovnih materijala i isplate koje blokiraju rad rudnika. I želio bi istaknuti da ovo što mi radimo aktivno podržava i prati Vlada Federacije“, rekao je Bajazit Jašarević, vršitelj dužnosti generalnog direktora EPBiH.
Prazna obećanja
Rudari se nadaju da ovaj put neće sve ostati na, kako kažu, praznim obećanjima. Isto su očekivali i u septembru prošle godine kada je u zeničkoj jami Raspotočje poginulo pet njihovih kolega. Ukupno je u rudarskim nesrećama u BiH poginulo najmanje 586 rudara. Najveća nesreća dogodila se 1990. godine u jami rudnika Dobrnja Jug kod Tuzle, kada je poginulo 180 rudara, iz Kaknja javlja novinar Al Jazeere Emir Skenderagić.
„Samo u rudniku Kakanj, u proteklih 100 godina, dogodile su se četiri velike rudarske nesreće. U njima je poginulo 278 rudara“, javlja naš reporter.
Izvor: Al Jazeera