Bh. zdravstvo na bolesničkoj postelji

Još jedan ljekar odlučio je napustiti Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Pedijatar Dragan Đokanović prvog radnog dana u novoj godini dao je otkaz. Tvrdi da je na odjelu na kojem je radio od sedam ljekara ostalo samo troje.

Umjesto, kako kaže, da se od nadležnog ministarstva traži odgovarajući broj specijalizacija i da se na edukaciju pošalju mladi ljekari direktorica Sebija Izetbegović, ne želeći da problem postane javan, pokušava ga zamaskirati, tvrdi Đokanović.

U posljednjih godinu dana Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, nezvanično, napustilo je više od 20 ljekara. Klinički centar još nije potvrdio ove brojke.

Hronična nestašica novca

Za bosanskohercegovačko zdravstvo često se zna reći da je i samo bolesno. Protekle godine kvarili su se aparati, blokirani su računi bolnica, vodile se političke debate. Za zdravstvo se izdvajaju milijarde eura, a novca, žale se ustanove, hronično nema.

Žene oboljele od malignih bolesti ispred Parlamenta… Ondje su zahtijevale promjenu stanja u zdravstvu.

“Imamo pacijente koji čekaju dvije, tri, pa i više godina na određenu terapiju”, kaže Maja Memić iz Udruženja “Život”.

Bolnice ne opterećuju samo liste čekanja, već i dugovanja od 200 miliona eura. Nekima su, poput mostarskog kliničkog centra, bili blokirani računi. S druge strane, zavodi zdravstvenog osiguranja duguju njima, izvještava Ivan Pavković, reporter Al Jazeere.

“Bolnica uradi 130 milijuna [konvertibilnih] maraka [oko 65 milijuna eura] usluga. Mi za to vrijeme povučemo 96 milijuna KM [oko 48 milijuna eura]”, kaže Ante Kvesić, direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Mostarsku bolnicu kasnije je potresao i slučaj smrti tri bebe. U SKB-u odbijaju to da su se nedonoščad zarazila bakterijom na tamošnjem neonatološkom odjelu. Potvrđuju, pak, da je stanje loše, prije svega zbog finansija.

‘Direktorica iznad zakona’

“Mi bismo sad po pravilima svaki tjedan trebali imati novi dezinficijens. Sad nemamo [novca] ni za jedan kupiti”, dodaje Kvesić.

I u Sarajevu su bolnice u dugovima, ali su zdravstvo potresali i drugi problemi. Zbog sukoba s Ljekarskom komorom, KCUS je odbio uplatiti članarinu za 600 ljekara.

“Ako se drže zakona, mislim da ne mogu, jer je prof. [Sebija] Izetbegović iznad zakona. Oko 600 ljekara izgubilo bi pravo na rad u Kliničkom centru i on bi se, fakat, zatvorio”, kaže Dragutin Stevanović iz Ljekarske komore Kantona Sarajevo.

Iz Kliničkog centra traže novu upravu Ljekarske komore.

“Nećemo uplatiti sredstva, ona stoje na podračunu, izdvojena su od naših plata. Nećemo uplatiti dok se ne riješi”, ističe Mirza Delić, ljekar KCUS-a.

U međuvremenu, brojni ljekari napustili su ovaj centar. Upravu to nije zabrinulo. Kažu – stižu novi.

I u Istočnom Sarajevu problemi. Bolnicu Kasindo najbolje opisuju sami pacijenti.

‘Ovo je katastrofa’

“Ovo je katastrofa, ja ne znam na šta liči. Vjerujte. A što se tiče osoblja, ja nemam riječi”, kaže Milena, pacijentica.

Osoblje je, pak, ogorčeno.

“Izloženi smo strašnom mobingu. Sve to je posljedica našeg nastojanja da ukažemo na ozbiljne probleme u kojima se nalazi ova zdravstvena ustanova”, govori Spomenka Janjić, predstavnica Strukovnog sindikata bolnice Kasindo.

U Prijedoru osoblju smanjuju plaće kako bi uplatili doprinose. Na prijemu u Trnovu radi direktorica jer nema ko drugi.

“Radim poslove direktora, od pravnih, ekonomskih, bilo kojih. Radim u laboratoriji kao biohemičar. Prošlu zimu ložila sam vatru”, kaže Snježana Vujović, direktorica Doma zdravlja Trnovo.

Ipak, Fond zdravstvenog osiguranja RS-a smatra kako tu ima viška zaposlenih, kao i posvuda u zdravstvu bh. entiteta Republika Srpska.

Otišle hiljade medicinara

“Ja očekujem da će svi direktori da snose odgovornost zbog neisplaćivanja ličnih dohodaka jer su dobili sredstva od Fonda zdravstvenog osiguranja za plate zdravstvenih radnika i liječenje stanovništva, a ne za prekomjeran broj zaposlenih”,  kaže ministar zdravstva bh. entiteta Republika Srpska.

Rješenje se traži u uvođenju trošarina na gorivo i pića. No, dogovora o tome u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine još nema, pa je Fond zdravstvenog osiguranja RS-a morao uzeti kredit. Pacijenti u cijeloj Bosni i Hercegovini trpe posljedice sve lošije situacije u zdravstvu.

Reformu zdravstva od Bosne i Hercegovine traži i Evropska unija. Mnogima je dosadilo čekati. U posljednje tri godine zemlju su napustile hiljade zdravstvenih radnika, među kojima blizu 400 ljekara specijalista.

Izvor: Al Jazeera