BiH – Albanija: Tako blizu, a tako daleko

Čelik
Čelik, uz drvo, proizvode od drveta, mineralna goriva i željezo, dominira u bh. izvozu u Albaniju (EPA)

Primjer sveukupnih odnosa Bosne i Hercegovine i Albanije pokazuje da geografska blizina nije dovoljna za uspješnu saradnju između dvije države. 

Bosna i Hercegovina i Albanija nemaju niti jedno otvoreno pitanje, ali pitanje Kosova je višegodišnji izazov kojeg ove dvije države još nisu riješile. 

U Sarajevu i Tirani postoje samo počasni konzulati, što otežava političke, ekonomske, kulturne odnose. 

U Bosni i Hercegovini živi oko 25.000 Albanaca, a u Albaniji preko 10.000 Bošnjaka. Međutim, kapaciteti ovih zajednica nisu dovoljno iskorišteni. 

Politički predstavnici bh. entiteta Republika Srpska blokiraju normalizaciju odnosa sa Kosovom i Albanijom. Da paradoks bude veći, BiH ima ogroman suficit u trgovini sa Albanijom kojeg 70 posto generiraju izvoznici upravo iz manjeg bh. entiteta. Slično je stanje i s izvozom na Kosovo. 

Posljednja odluka kosovske vlade da uvede carinu u iznosu od 10 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine i Srbije umanjit će bh. izvoz na Kosovo. 

Albanija je među prvim državama priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine 21. aprila 1992. godine. 

Godine 2016. u Sarajevu je  otvoren počasni konzulat Republike Albanije, dvije godine nakon što je zatvorena albanska ambasada. Ova ambasada djelovala je od 2010. do 2014. godine, a ambasada Bosne i Hercegovine u Albaniji postojala je između 1993. i 1998. godine.   

Za počasnog generalnog konzula je imenovan Muharrem Zejnullahu, bivši ambasador BiH u Tirani i savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova. 

Skromna ekonomska razmjena 

Dr. Haris Silajdžić je, u svojstvu člana Predsjedništva BiH,  2009. godine tokom posjete Tirani dogovorio obostrano diplomatsko pokrivanje. Međutim, BiH nikada nije ispoštovala taj dogovor, a Albanija je nakon četiri godine zatvorila svoju ambasadu uz obrazloženje da se radi o mjerama štednje.     

Analizom ekonomske razmjene između ove dvije države prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH jasno se vidi da ova država na račun Albanije ostvaruje suficit u trgovini, ali je ukupna trgovina na simboličnom nivou. 

 

Godina

Izvoz iz BiH

Uvoz iz Albanije

2014

50.721.784

7.152.199 

2015

47.001.251

11.978.286 

2016

50.746.260 

15.223.924

2017

50.229.960

23.477.426

2018 (8 mjeseci)

28.281.506

8.107.563

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH 

 

U bosanskohercegovačkom izvozu u Albaniju dominiraju čelik, željezo, mineralna goriva te drvo i proizvodi od drveta, dok u albanskom uvozu dominiraju voće, povrće i životinjska koža. 

Pored političkih, ekonomske odnose dodatno otežava loša saobraćajna veza. Iako je udaljenost između Sarajeva i Tirane manja od 400 kilometara, da bi se taj put prešao potrebno je između osam i deset sati. 

Najveću investiciju iz Albanije u Bosnu i Hercegovinu je realizovala Balfin grupacija kroz otvaranje Jumbo centra u Sarajevu u maju 2017. godine. Prilikom otvaranja ovog centra najavljeno je da će u BiH otvoriti pet centara u kojima će raditi 300 radnika. Ova grupacija je prisutna u osam zemalja regiona sa više od 80 prodavnica. 

Bosansko iskustvo islamskog bankarstva

Muhamed Prlja, bivši dugogodišnji kadar BBI banke u Sarajevu, već je četiri godine angažovan na mjestu Generalnog direktora u United Bank of Albania u Tirani, banke koja posluje u skladu sa principima islamskog bankarstva. 

Prlja kaže da je ono što se dešavalo u Albaniji u pogledu ekonomskog razvoja u posljednjih 20-tak godina impresivno – ulaganja u razvoj infrastrukture, građevinarstva i turizma. 

Najbolja saradnja kroz turizam

Najbolju saradnju ove dvije države imaju kroz turizam jer nisu konkurencija.

Albanija ima razvijen ljetni, a Bosna i Hercegovina zimski turizam.

Turistima je dovoljna samo lična karta za prelazak granice.   

 

„Mnogi gradovi su preporođeni uz stambenu i infrastrukturnu revoluciju. Geografski položaj, prirodni resursi i kompaktnost albanske nacije nude veoma značajan potencijal za daljnji razvoj“, smatra Prlja. 

Islamsko bankarstvo je prisutno na finansijskom tržištu Albanije od 1994. godine kroz osnivanje United Bank of Albania čiji je dioničar Islamska banka za razvoj iz Saudijske Arabije u iznosu 87 posto. 

„Od 2012. godine ova banka je u procesu restruktuiranja, od kada bilježi jačanje i stabilan rast svih segmenata poslovanja. Ovo je rezultat strateške odluke većinskog dioničara obje banke da implementira srednjoročnu strategiju razvoja čiju implementaciju je povjerio Bosna Bank International d.d. Sarajevo. Uloga BBI se pokazala veoma značajna i odlučujuća za pozitivne promjene u ovoj banci. Ta saradnja se oslikava kroz razmjenu iskustava i znanja, implementacija novih proizvoda i usluga, tržišni pristup. Kadrovi BBI banke direktno učestvuju u upravljanju kroz nadzorni odbor, menadžment i edukaciju. BBI pruža kontinuiranu podršku United Bank of Albania u svim segmentima poslovanja od marketinga preko uvođenja novih i unapređenje postojećih proizvoda, politike i procedure“, kaže Prlja. 

Bez podrške države nema izvoza 

Rusmir Hrvić, direktor Uprave AS grupacije  govori o problemima u izvozu proizvoda, grupacije koja zapošljava preko 4.000 radnika na Kosovu i u Albaniji. 

„Što se tiče Kosova i Albanije AS grupacija ima dva potpuno različita iskustva“, kaže Hrvić. 

„Mi za Kosovo imamo više distubutera, gdje imamo izvoz već desetak godina. Najveći problem sa održavanjem i unaprijeđem izvoza na Kosovo predstavljaju vize koje otežavaju dolazak predstavnika distributera u Bosnu i Hercegovinu. Sa druge strane, takav odnos naše države kod Kosovara proizvodi odbojnost prema saradnji s kompanijama iz BiH jer, osim što ih ne priznajemo kao državu, ne priznajemo ni dokumente za poslovanje sa partnerima iz BiH, tako da im za saradnju treba više energije i vremena“, kaže Hrvić. 

Zvuči nevjerovatno ali AS grupacija nema izvoz u Albaniju iako svoje proizvode plasira na tržišta 28 država.  

„Pokušavali smo pronaći partnere za izvoz u Albaniju ali osim malih količina keksa koje je Kent prodao, mi nemamo izvoza. Pokušali smo i preko partnera iz Makedonije, ali još nismo uspjeli“, dodaje Hrvić. 

Izvor: Al Jazeera