BiH je središte Zapadnog Balkana

Piše: Lada Sadiković

Zemlje koje čine zapadnobalkansku regiju imaju mnogo zajedničkih osobina – postratno stanje, relativna ekonomska zaostalost, nedovoljna izgrađenost demokratskih institucija te nepotpuna zaštita ljudskih prava. Međutim, svaka od tih zemalja ima svoje specifičnosti, koje se moraju uočiti i istaći kako bi se prema tome odredila strategija uključivanja u regionalnu i euroatlansku integraciju.

Dok su sve druge zemlje Evrope pristupile Evropskoj uniji i NATO-u, zemlje Zapadnog Balkana čine u tome veliki izuzetak, koji jako umanjuje uspješnost cijele evropske integracije. Zajedničko za zemlje Zapadnog Balkana u ovom trenutku je činjenica da, nakon rata i genocida, formalno i stvarno tokom proteklih nekoliko godina došle u novu situaciju time što su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Potpisivanje SSP-a znači da je otvoren put za daljnje napredovanje zemalja Zapanog Balkana ekonomskoj i međunarodnoj saradnji putem usklađivanja vlastitog zakonodavstva sa zakonodavstvom zajednice, promoviranjem funkcionalne tržišne ekonomije i snaženjem ekonomskih odnosa, što sve zajedno ima značaj za regionalnu saradnju i euroatlanske integracije.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja u drugoj godini nakon obavezivanja na uvjete krši Privremeni sporazum i to u njegovim suštinskim odredbama. Bosna i Hercegovina, za razliku od svih drugih država koje su izrazile aspiraciju ka euroatlantskim integracijama (NATO i EU) nema državu koja bi omogućila ostvarivanje osnovnih ciljeva i vrijednosti koje pretpostavlja punopravno članstvo u ovim asocijacijama.

U Ustavu BiH još su prisutne odredbe koje diskriminiraju građane po etničkom, vjerskom i nacionalnom osnovu.

Dovoljno je reći da u ustavnom i pravnom sistemu Bosne i Hercegovine još uvijek nisu primijenjeni ni principi političke reprezentacije na bazi slobodnih i pravičnih izbora ni princip podjele vlasti, što je neophodan uvjet razvoja moderne i demokratske pravne države. Uz to u Ustavu Bosne i Hercegovine još su prisutne odredbe koje diskriminiraju građane po etničkom, vjerskom i nacionalnom osnovu. Prema tome, suština i specifičnost pozicije države Bosne i hercegovine je u tome da se još uvijek ponaša prema provizornom ustavnom dokumentu datom u Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji bi se, prema savremenim saznanjima, ustavno-pravne nauke teško mogao nazvati pravim ustavom.

Jedinstvo među članicama

Posebnu prepreku uspješnoj integraciji predstavlja država Bosna i Hercegovina, u kojoj se još, 17 godina poslije rata, ne primjenjuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sukob Ustava Bosne i Hercegovine i ove konvencije štetan je u prvom redu za Bosnu i Hercegovinu, ali je velika smetnja i za integraciju regiona. Upravo je za integraciju regiona, kao i Evrope u cjelini, Evropska konvencija uvjet i pretpostavka svake uspješne saradnje. Cilj Vijeća Evrope je da se ostvari veće jedinstvo među članicama, a jedan od načina postizanja tog cilja je očuvanje i daljnje provođenje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Pretpostavlja se da će se i ostale države koje čine region razvijati kao demokratske i pravne države, koje štite ljudska prava. U državama regiona još uvijek su vidljive posljedice rata i nacionalističke indoktrinacije. Sa gledišta integracija važno je naglasiti da su u pojedinim zemljama zapadnog regiona koje neposredno okružuju Bosnu i Hercegovinu još uvijek prisutne težnje ka pripajanju pojedinih teritorija Bosne i Hercegovine, ostvarivanja jednostranih utjecaja na Bosnu i Hercegovinu i podrivanja njene stabilnosti. Najmarkantnije u tome je težnja pojedinih država iz regiona da koriste spomenute slabosti države Bosne i Hercegovine da bi sada, u miru, sredstvima političkog, ekonomskog i drugog pritiska, ostvarili one ciljeve koje nisu uspjele ostvariti tokom proteklog rata.

Cilj Vijeća Evrope je da se ostvari veće jedinstvo među članicama, a jedan od načina postizanja tog cilja je očuvanje i daljnje provođenje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Značajan napredak prema članstvu u NATO-u kojeg su ostvarile sve zemlje Zapadnog Balkana svakako da više ne dopušta mogućnost sukoba među državama kakav je bio početkom 90-ih godina. Međutim, i u sadašnjim okolnostima moguće je izazivanje ozbiljnih kriza i tenzija u Bosni i Hercegovini, pa time, povratno, i u drugim državama. Ove tendencije se posebno ogledaju u težnji da se i nakon potpisivanja SSP-a ostvaruju separatni odnosi između susjednih država i pojedinih entiteta u Bosni i Hercegovini. Ukoliko je sadašnji provizorni Ustav Bosne i Hercegovine dopuštao uspostavljanje paralelnih odnosa između susjednih zemalja i entiteta, onda su ti odnosi danas, poslije svih obaveza koje su države Zapadnog Balkana prihvatile u okviru euroatlanskih integracija, sasvim prevaziđeni. Države Zapadnog Balkana, kao i općenito sve evropske države, dužne su svoje odnose, opće ili posebne, održavati s državom Bosnom i Hercegovinom.

Funkcionalna i moderna državu

Upravo zato se potpisivanjem SSP-a postavlja zadatak da svaka zemlja Zapanog Balkana stvori i afirmira funkcionalnu modernu državu, koja će biti u stanju prihvatiti zakonodavstvo EU i sve drugo što podrazumijeva članstvo u toj evropskoj organizaciji. Jedino kao takve države Zapadnog Balkana mogu uspostaviti pouzdane odnose sigurnosti u regionu, koji podrazumijevaju uspješnu borbu protiv terorizma, organiziranog i svakog drugog kriminalita. EU mora posebnu pažnji posvetiti Bosni i Hercegovini, pošto je bez njene političke i druge sigurnosti iluziorno očekivati odnose stabilnosti i demokratske komunikacije među državama Zapanog Balkana, posebno u četverouglu Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

Izgradnja modernog ustava ima veliki značaj za daljnji razvitak Bosne i Hercegovine u pravcu euroatlanskih integracija, ali ona ima i veliki značaj za susjedne zemlje unutar regiona. 

Izgradnja modernog ustava ima veliki značaj za daljnji razvitak Bosne i Hercegovine u pravcu euroatlanskih integracija, ali ona ima i veliki značaj za susjedne zemlje unutar regiona. Ta naglašena i intenzivirana izgradnja države Bosne i hercegovine, nakon neopravdano velikog zakašnjenja od 17 godina, ima funkciju odvraćanja od svih onih iredentističkih aspiracija koje još uvijek postoje u političkom životu susjednih država. Ustvari, moglo bi se reći da izgradnja Bosne i Hercegovine na takav način može djelovati pozitivno na razvoj demokratskih odnosa u susjednim državama, jer će olakšati istinskim proevropskim demokratskim opcijama da prevladaju sve one snage koje svoju političku moć izvlače iz osvajačkih ambicija i apetita prema teritoriji Bosne i Hercegovine.

Korak naprijed

Pristupanje svih država koje pripadaju regiji SSP-a znak je da su otišle korak naprijed u ostvarivanju ciljeva Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u pogledu poštovanja međusobne suverene jednakosti, rješavanja spornih pitanja mirnim sredstvima i uzdržavanja od bilo kakvih akcija putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države, kako to piše u Članu 1. Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Višenacionalni karakter može biti faktor povezivanja među državama, a ne samo sukobljavanja, što je bilo često u prošlosti regiona.

Poštovanje ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini i drugim državama regiona svakako je neophodan uvjet ostvarivanja ne samo dejtonskih obaveza, nego i zajedničkih ciljeva koji proizilaze iz SSP-a. Da bi Bosna i Hercegovina uspješno ostvarivala svoju ulogu u okviru sistema regionalne i euroatlanske integracije Zapadnog Balkana, potrebno je da što je moguće prije prevlada sve nedorečenosti i slabosti vlastite ustavne i državne strukture.

Bosna i Hercegovina je središnji dio Zapadnog Balkana, i to ne samo geografski, nego i na svaki drugi način, posebno s obzirom na etničku i vjersku strukturu svog stanovništva. Višenacionalni karakter može biti faktor povezivanja među državama, a ne samo sukobljavanja, što je bilo često u prošlosti regiona. Stoga, treba iskoristiti sadašnju novu historijsku poziciju koja je nastala potpisivanjem SPP-a, da multietničnost Bosne i Hercegovine i drugih država regiona bude osnova za povezivanje država na bazi zajednički prihvaćenih interesa unutar euroatlanskih integracija.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera