Oglasi

BiH: MAP blizu, NATO-a ni na mapi

Direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Denisa Hadžović smatra da je knjiženje perspektivne vojne imovine na državu, više nego zakomplicirao situaciju u BiH.
Ono što je BiH objektivno mogla da uradi, u smislu zadovoljavanja talinskih uslova, ona je uradila, kaže Selmo CikotićEPA

Tri uslova su prije osam godina na Samitu NATO-a u Talinu postavljena pred Bosnu i Hercegovinu, čije ispunjenje će aktivirati MAP (Akcioni plan za članstvo) i početak razgovora za članstvo u Alijansu.

Knjiženje perspektivne vojne imovine se pokazalo kao uslov koji je, kako je to ranije za Al Jazeeru rekao savjetnik bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena, Michael Carpenter, stavio lisice bh. vlastima u pogledu NATO integracija.

Na pitanje ide li BiH u NATO ili i kada će biti aktiviran MAP, ministrica odbrane BiH Marina Pendeš je početkom februara kazala da je "moguće da nismo dovoljno uradili”.

“Moramo prezentirati javnosti benefite NATO-a. Usvajanje MAP-a ne znači pristup NATO-u. Aktiviranje MAP-a je samo još jedan alat približavanja BiH NATO-u, ne znači da će to biti sutra ili prekosutra jer tek onda slijede reforme”, izjavila je tada Pendeš.

U međunarodnim krugovima se razmišlja o ukidanju uvjeta koji nalaže knjiženje perspektivne vojne imovine na državu kako bi se aktivirao MAP, a iz Ministarstva odbrane BiH nas uvjeravaju da su uradili sve što je u njihovoj mogućnosti vezano za ispunjavanje talinskog uslova.

Aktiviranje MAP- ne znači prijem u NATO

Navode da vladajuće političke opcije na nivou države BiH imaju konsenzus po pitanju aktiviranja MAP-a.

“Na konačnu odluku NATO saveza Ministarstvo odbrane BiH ne može utjecati. Aktiviranje MAP-a ne znači ulazak u NATO”, kazali su iz tog ministarstva za Al Jazeeru.

Savjetnik za vojna pitanja bošnjačkog člana Bakira Izetbegovića, Selmo Cikotić kaže da pozicija NATO-a nije da se eliminira talinski uslov, nego da se on na određen način kondicira ili uslovi.

To je, navodi, praktično i napravljeno.

“BiH je praktično u procesu knjiženja perspektivne vojne imovine, ali talinski uslovi podrazumijevaju i uništavanje nestabilne municije, kao i učešće u mirovnim operacijama. Ti uslovi su davno realizirani. Pitanje knjiženja vojne imovine je ostalo otvoreno. Obzirom na politički stav bh. entiteta Republika Srpska, da ne želi da knjiži vojnu imovinu kao imovinu države, to je sada u RS-u pretvoreno u neku vrstu pravosudnog pitanja i rješavat će se jednom dužom procedurom. U Federaciji se završavaju tri preostale lokacije i sa tim knjiženjem BiH u praktičnom smislu ispunjava uslov za aktivaciju MAP-a. To znači da je ono što je objektivno mogla da uradi, u smislu zadovoljavanja talinskih uslova, zemlja uradila. Ja se nadam da smo u realnoj situaciji da bi na narednom Samitu NATO-a možemo očekivati aktivaciju MAP-a”, ističe Cikotić.

Direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Denisa Hadžović navodi da je tehnički uslov knjiženja perspektivne vojne imovine na državu, više nego zakomplicirao situaciju u BiH i da se treba staviti na razmatranje tek po zvaničnom prijemu BiH u NATO.

“Za BiH i njene građane bi to bilo dobro. Nešto slično je uradila i Evropska unija koja je dugo vremena insistirala na implementaciji Presude Sejdić-Finci. Taj tehnički uslov, knjiženja imovine, više je nego zakomplikovao situaciju u BiH i treba da se stavi na razmatranje tek po zvaničnom prijemu BiH u NATO. To bio pozitivan znak koji bi ukazao na to da je NATO uzeo u obzir kompleksnu strukturu u BiH. Aktiviranjem MAP-a svakako bi se proširila saradnja sa NATO-om. To bi ušlo u neku veću dimenziju, koja bi omogućila angažman mnogo više institucija nego što je to trenutno slučaj. Ono što je pozitivno trenutno, a to je istakao i Vojni komitet NATO-a koji je dolazio, da je sa vojne strane BiH spremna za aktivaciju MAP-a, da je ispunila sve uslove i da bi čak mogla postati punopravna članica NATO-a. Mislim da i uticaj Rusije i nekih drugih zemalja šalje jasnu opomenu da se NATO i EU moraju malo konsolidovati kada je u pitanju BiH i regija i ne insistirati na nekim svojim tehničkim uslovima”, mišljenja je Hadžović.

'Članstvo neće utjecati na sigurnosnu situaciju'

Bodo Weber iz Vijeća za demokratizaciju politike ne smatra da se o opciji ukidanja talinskog uvjeta ozbiljno razmišlja.

“Bio bi to nastavak politike popuštanja, prvenstveno EU-a u zadnjih više od deset godina. To se odnosi na ublažavanje uslova pod pritiskom reformskog otpora domaćih političkih elita u BiH. Ali ovo bi zaista predstavljao vrhunac besmislenosti. Jer bi predstavljao ublažavanje uslova, vjerovatno vođeno motivacijom protivljenja utjecaju Rusije u regiji. Međutim, u ovom slučaju bi to bilo popuštanje pred otporom Banje Luke, tj. Milorada Dodika, najbližeg prijatelja Putina u BiH. A opet ne bi dovelo do napretka ka članstvu BiH u NATO-u - upravo zbog blokade Banje Luke”, smatra Weber.

Iako kaže da bi članstvo te zemlje u NATO bio važan korak u euroatlantskim integracijama BiH, Weber ističe kako oduvijek postoji ta jedna zabluda: “Članstvo u slučaju BiH neće utjecati na stabilizaciju sigurnosne situacije u toj zemlji. Sigurnost BiH je ugrožena disfunkcionalnim unutrašnjim institucionalno-političkim uređenjem koje služi interesima elita. Dok nema integrisanog, nego fragmentiranog sistema sigurnosnih agencija, Oružane snage BiH uopšte nemaju ustavne ingerencije za očuvanje sigurnog ambijenta u zemlji. U tom slučaju članstvo u NATO savezu  ne bi nikako popravilo situaciju. Zbog toga se slučaj BiH razlikuje od prijema Crne Gore u NATO. Taj prijem je imao veliki značaj za prevazilaženje unutrašnjih političkih podjela u zemlji”, mišljenja je Weber..

U intervju kojeg je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg dao Al Jazeeri prošle godine, on je kazao upisivanje nepokretne vojne imovine reflektira nivo državne kontrole nad Oružanim snagama i da je zbog toga to važan znak državne kontrole nad Oružanim snagama.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.