BiH radnicima duguje više od 800 miliona eura

Bosna i Hercegovina duguje više od 800 miliona eura radnicima koji su, zbog kršenja kolektivnih ugovora, tužili vlasti na različitim nivoima. Dugovi su počeli pristizati na naplatu, a novca za njih u budžetima nema.

Prava na takozvane jubilarne nagrade, dodano plaćeni minuli rad, prava na regrese i povećanje plaća radnicima su, između ostalog, garantirana Općim kolektivnim ugovorom iz 2001. godine.

Za BiH je taj ugovor potpuno nerealan, kaže ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić, kojeg je angažovala aktuelna federalna Vlada – danas zatrpana sudskim presudama po osnovu tužbi proizašlih iz tog ugovora.

“Zato što su ti kolektivni ugovori potpisani na jedan neprofesionalan i nerealan način bez ikakve analize i na jednom insistiranju od strane sindikata koji su bez meni objašnjivog razloga imali toliki utjecaj na te vlade u to vrijeme“, rekao je Hurtić. 

Ugovor je potpisan u vrijeme SDP-ove Vlade na čelu s Alijom Behmenom. Odbio je razgovor, objašnjavajući da se ne sjeća ničega iz tog perioda.

Poziv za snimanje o ovoj temi odbio je i HDZ-ov zastupnik Vjekoslav Bevanda. Godine 2008. on je obnašao poziciju ministra finansija u vladi tadašnjeg premijera Mustafe Mujezinovića, koja je, suočena s manjkom novca u budžetu, umanjila plaće, regrese, topli obrok.

Masovne kolektivne tužbe

Time su ugovori prekršeni i ubrzo su krenule masovne kolektivne tužbe radnika protiv države. Samo jedna advokatska kancelarija pokrenula je gotovo 600 kolektivnih i nepoznat broj individualnih tužbi.

“Najčešće neizvršavanje bilo je u dijelu naknade za topli obrok i naknade za korištenje godišnjeg odmora, Kasnije su došle jubilarne nagrade”, kazao je Hakija Kurtović, advokat.  

Ovaj veliki problem za državu registruje i Ured za reviziju, koji je na predstavljanju ovogodišnjih izvještaja, postavio sljedeće pitanje: “Kako to da država uvijek gubi sporove?”, kazao je Dragan Vrankić, generalni revizor Ureda za reviziju institucija BiH.

Tako što institucije vlasti u najvećem broju slučajeva niko nije ni zastupao, tvrdi Zlatko Hurtić. Skreće pažnju da su tužbe podizali prvo oni koji su o tužbama trebali odlučivati.

“Pravosuđe, pravosudni sistem je sudio, presudio i naplatio i onda su krenule druge tužbe. Dakle jedan klasični udar na državu iz države u kojem svi oni koji su bili dužni da brane adekvatno i bili plaćeni za to nisu to činili jer su bili u konfliktu interesa jer su i sami tužili”, rekao je Hurtić.

“Ukoliko nešto ne odgovara jednoj ugovornoj strani onda to treba mijenjati. To je procedura propisana Zakonom o kolektivnom ugovoru, ali po mom shvatanju u to vrijeme nije bilo volje jedne ugovorne strane a to je Vlada, da se mijenja kolektivni ugovor”, kazao je Kurtović.

Poništeni stari kolektivni ugovori

Tek je aktualna Vlada Federacije donošenjem novog Zakona o radu poništila stare kolektivne ugovore. No do tada je državu već tužilo 98 posto državnih službenika.

Na federalnom nivou, najviše tužbi stiglo je iz Ministarstva finansija, zatim Federalne uprave policije, Poreske uprave, a na kantonalnim nivoima najbrojnije su tužbe iz sektora osnovnog obrazovanja, policije, srednjeg obrazovanja.

Protiv različitih nivoa vlasti trenutno se vodi blizu 40.000 radno-pravnih sporova. 

Prema pravosnažnim presudama, vlasti u Federaciji BiH u ovom trenutku duguju blizu 800 miliona eura, a Republika Srpska svega 10 miliona.

Za isplatu duga u budžetima trenutno novca nema, a svako prolongiranje plaćanja dug povećava jer kamate rastu.

Izvor: Al Jazeera