Bijeljinski povratnik ponovno izbjeglica

I dvadeset godina nakon rata u Bosni i Hercegovini vode se pravne bitke oko povrata imovine, o čemu svjedoči i priča iz Bijeljine. Njen glavni junak u utorak je tu bitku definitivno i izgubio.

Faik Zulčić pakuje svoje stvari iz kuće koju je sam izgradio, a odsad pripada drugome, izvještava iz Bijeljine Nadina Maličbegović. 

„Deset godina ja sam gradio kuću od plate i kredita. Evo kakva je ta pravda”, kaže Zulčić.

Početkom rata u kuću se uselio Krsto Furtula, koji je iz Sarajeva doselio u Bijeljinu. U njoj je izvršio određene radove, a kada je u procesu povratka izbjeglica morao izaći, od Zulčića je tražio uloženi novac.

‘Istjeran sa očevine’

Furtula je tužio vlasnika kuće i dobio presudu po kojoj mu Faik Zulčić, s kamatama, duguje 43 hiljade maraka.

Zbog nemogućnosti naplate, Sud je kuću prodao Furtuli, a Zulčića ostavio bez krova nad glavom. 

U Helsinškom odboru za ljudska prava Republike Srpske tvrde da je na djelu nastavak etničkog čišćenja Bošnjaka, započet u ratu.

„Izbjeglica u svom gradu. Istjeran sa svoje očevine, sa svog grunta. To je to”, govori Zulčić, koji je dužan dodatnih šest hiljada eura novom vlasniku.

„Pa šta ću, idem na ulicu, tražit ću neki stan, moram”, dodaje.

Drugi dio kuće pripada Faikovom bratu Abdulahu. Ali i on bi mogao ostati bez imovine, jer je privremeni stanar zatražio obeštećenje koje Abdulah ne može isplatiti.

„Po svemu sudeći, po ovome što se dosad zbilo, ja sam sad na redu”, govori Abdulah Zulčić.

U Helsinškom odboru za ljudska prava Republike Srpske tvrde da je na djelu nastavak etničkog čišćenja Bošnjaka, započet u ratu.

Branko Todorović kaže:

„Za nas u Helsinškom odboru, potpuno je neprihvatljivo saznanje da neko ko je bio žrtva etničkog čišćenja, zločina koji su se dešavali tokom rata u BiH, progona zbog etničke i vjerske pripadnosti, petnaest godina nakon tog rata, evo u miru, ponovo biva žrtva.”

Prvi čovjek općine član je SDS-a, partije koja je ratnih godina u Bijeljini zagovarala politiku etničkog čišćenja i čiji je tadašnji vrh poratnih godina međunarodna zajednica isključila iz politike.

Poziv visokog predstavnika

Na upit o tvrdnjama o nastavku takve politike, odgovara:

„Vaše pitanje uopće nema smisla. Bijeljina je grad u kojem se poštuju ljudska prava, i prema mišljenju OSCE-a i drugih organizacija, u Bijeljini je najbolja saradnja između raseljenih, povratnika i općinske administracije”, kaže Mićo Mičić, načelnik općine Bijeljina.

Plaćanjem jednogodišnje stanarine, Općina je spremna pomoći Faiku Zulčiću, ali šta poslije.

„Čak smo donijeli odluku da jedan dio sudskih troškova, jednu ili dvije hiljade, finansiramo, da traži pravdu na sudovima”, kaže Mičić.

Ured visokog predstavnika nije spriječio Zulčićevu deložaciju. Pozvao je domaće vlasti da zaštite prava povratnika od nerazumnih zahtjeva za naknadama. Zulčićevo pravo niko nije zaštitio, pa je ovaj povratnik, od danas, ponovno izbjeglica.

Izvor: Al Jazeera