Bilal Šuman: Vodim BiH u završnicu najboljih

Bilal Šuman najveći je trag ostavio u Pelisteru i Koldingu, a u dresu bh. reprezentacije odigrao je 32 meča i postigao 124 gola (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Muhamed Bikić

Bivša Jugoslavija je imala sjajan rukomet, jedan od najtrofejnijih sportova, evropski i svjetski prvaci, olimpijski pobjednici…

Ni klupski rukomet nije zaostajao, također je bivša Juga imala najbolje klubove na Starom kontinentu, prvake Evrope – Meteloplastiku iz Šapca, banjalučki Borac. Zaista se igrao sjajan rukomet od Vardara pa do Triglava, a jedan od najupečatljivih klubova, po mnogo čemu, bio je Pelister, koji je na svom terenu u Bitoli bio nepobjediv.

Rijetko ko je uspio slaviti na tom vručem terenu. Jedan od igrača koji će ostati upamčen u toj generaciji Pelistera bio je Bosanac Bilal Šuman. Za mnoge je bila i ostala velika nepoznanica, odakle jedan Ilidžanac u Bitoli, a nije bilo u pitanju tadašnje služenje vojnog roka.

“Relativno sam kasno počeo da igram rukomet, tek sa 14 godina. Prije toga sam trenirao fudbal, gimnastiku, košarku, odbojku. Sve sportove sam volio, nosio sportsku torbu ‘Sport Bili’, zbog toga i taj čuveni moj nadimak, a s obzirom na to da sam ljevak, dodali su – ‘Ljevoruki Bili’. Kasnije sam se opredijelio za rukomet i vrlo brzo postao omladinski reprezentativac BiH, sa kojom sam osvojio titulu prvaka tadašnjih republika na tradicionalnom turniru u Ohridu. Tu su me primjetili ljudi iz Pelistera i odmah su mi predložili da se preselim u Bitolu. Nisam se nečkao, jer je Pelister u tom periodu bio odmah iza Meteloplastike, najbolje evropske ekipe. Za četiri godine provedene u Bitoli, nikada nismo izgubili na svom terenu, uvijek je bila puna dvorana, odlična atmosfera… Bitola je bila doslovno grad rukometa, odmah nakon Šapca”, prisjeća se Bilal Šuman.   

Iz Makedonije u Dansku

Bilal Šuman je ostao u Makedoniji do 1992. godine, a potom seli u Dansku.

“Na poziv jednog Makedonca, koji je imao neke moje kasete dok sam igrao za Pelister, odlazim u Dansku za koju sam tada znao samo gdje se geografski nalazi. Skoro ništa nisam znao o toj skandinavskoj zemlji, ali odmah po dolasku doživio sam jedan pozitivan šok. Fascinirao me je njihov odnos prema sportu, posebno rukometu. Danci doslovno žive za rukomet, posebno ovi moji gdje sam bio i ostao, svake godine očekuju titulu. Dovoljna je sama činjenica da Kolding ima 42 svoje ekipe. Igraju ligu, od 6 do 66 godina i to mušku i žensku ligu. Na kraju krajeva, sami znamo da je u Danskoj nacionalni sport rukomet”.

Nakon deset godina provedenih u Koldingu, Šuman odlazi u španski Barakaldo Bilbao.

“Na poziv mog kolege iz reprezentacije Damira Radončića, došao sam u Španiju. Ostao sam dvije godine. Nismo u tom periodu napravili neki veliki rezultat, ali smo napravili jednu solidnu ekipu. U svakom slučaju lijepe uspomene nosim iz Španije, naučio sam jezik, stekao prijatelje…”

Osim u Koldingu i Barakaldu, Šuman je nosio i dres danskog Aarhusa, a što se tiče reprezentativne A selekcije, igrao je samo za svoju rodnu zemlju. Legendarni Bili u dresu bh. reprezentacije odigrao je 32 meča i postigao 124 gola.

“Kod mene nikada nije bilo dvojbe za koga ću igrati. Istina, imao sam poziv 1995. godine i od reprezentacije Danske, ali moje opredjeljenje je bila samo rodna Bosna i Hercegovina, posebno kada se uzme u obzir šta se sve dešavalo u tom periodu. Odigrao sam nekoliko kvalifikacionih ciklusa, debitovao u Alsmeru protiv Holandije. Tada se stvarala reprezentacija. To je jedan period kojeg se rado sjećam, opet sam se susretao sa svojim prijateljima u Bosni, živio sam za te trenutke kada ću doći u rodno Sarajevo, na Ilidžu, u druge bh. gradove. Nastupi za reprezentaciju su mi bili najdraži. Samo mi je žao što se nismo uspjeli plasirati na završnicu evropskih i svjetskih prvenstava. Posebno će mi ostati u sjećanju utakmica sa Danskom u punoj Zetri i onaj gol koji sam postigao u posljednjim trenucima protiv Ukrajine u Skenderiji”.

Oprostio se, pa se vratio na parket

Nakon aktivne igračke, Šuman se okrenuo trenerskoj karijeri i za rukometašice i rukometaše.

“Igrao sam aktivno rukomet i dok sam bio trener. To je bilo 2009, a dvije godine prije sam se oprostio. Međutim, desilo se da su oba desna krila bila povrijeđena, a bio sam prijeko potreban u finalnim utakmicama play offa. Na kraju sam osvojio još jednu titulu prvaka Danske i vratio se trenerskom poslu u kojem sam i danas. Vodio sam i rukometašice i rukometaše i uživam u tom poslu, kao što je bio slučaj kada sam aktivno igrao. Rukomet je moj život”.

Pored toga što je nedavno izabran i za selektora bh. rukometne reprezentacije, Bilal Šuman trenutno radi i kao pomoćni trener u danskom Koldingu, gdje asistira Špancu Juanu Carlosu Ortegi.

“Na zahtjev ljudi iz Koldinga idalje sam na toj funkciji, mada sam htio samo da budem selektor BiH, kako bih se tome maksimalno posvetio. No, oni su me idalje željeli zadržati, jer itekako cijene ove protekle dvije decenije koliko sam prisutan u Koldingu. Jedino trenutni predsjednik kluba ima duži staž od mene, 27 godina. Pokušat ćemo otvoriti akademiju u saradnji s Koldingom gdje ćemo imati oko 40 polaznika. Tu su uključeni Evropska zajednica i evropski fondovi. Peter Sorensen je zainteresovan da nam pomogne, pa se nadam da ćemo u narednom periodu osnovati tu akademiju. Želim edukacije trenera u BiH početi na drugačiji način. Potpisat ćemo u EHF-u jedan memorandum i diplome naših trenera će vrijediti u cijeloj Evropi”.   

Pred reprezentacijom BiH su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u Hrvatskoj 2018, a okupljanje za nadolazeće utakmice protiv Španije i Austrije zakazano je za period između 26. oktobra i 7. novembra na Ilidži.

“Kao što je poznato, bh. selekcija nalazi se u grupi sa Španijom, Austrijom i Finskom. Naravno, Španci su favoriti grupe, a mi ćemo se sa Austrijancima boriti za dugo mjesto koje direktno vodi na Evropsko prvenstvo, s tim da moramo dobiti Fince u obje utakmice. Naravno, u ovim kalkulacijama moramo biti bolji u međusobni duelima sa Austrijom. Nadam se da možemo napraviti rezultat koji će nas ponovo odvesti na završnicu najboljih, ovaj put evropskih reprezentacija”.

Teren je jedino mjerilo

Za početak ‘Operacije Hrvatska’, na Šumanovom spisku je  26 rukometaša: Benjamin Burić, Mario Blažević, Nebojša Grahovac, Nebojša Bojić, Tomislav Nuić, Denni Đozić, Alen Ovčina, Faruk Vražalić, Vladimir Vranješ, Senjamin Burić, Muhamed Toromanović, Mirsad Terzić, Nikola Prce, Marin Vegar, Vladan Lončar, Duško Čelica, Marko Tarabochia, Ivan Karačić, Saša Marjanac, Mario Pavlak, Josip Perić, Marko Panić, Dejan Malinović, Kristijan Jarak, Benjamin Čičkušić i Vojislav Brajović.

“Iskreno se nadam da ćemo započeti novu eru bh. rukometa. Naravno, itekako cijenim i dosadašnji rad saveza i reprezentacije, za koju sam nekada sa velikim ponosom nastupao. Stavit ćemo posebno akcenat na rad sa mlađim selekcijama i samo moje imenovanje za selektora svih selekcija to kaže, jer sam ujedno i direktor reprezentacije. Formirat ćemo pet selekcija, U-16, U-18, U-21, selekcija igrača iz Premijer lige BiH i A reprezentacija. Želimo napraviti veći fond od 28 do 30 igrača koji će konkurisati za seniorsku selekciju. Idemo svi zasukati rukave i raditi u svim segmentima za koje je ko nadležan. Svi igrači imaju ravnopravan status i teren je jedino mjerilo”. 

Na kraju treba dodati da je nakon nedavnog imenovanja za novog selektora Bilala Šumana, Rukometni savez BiH već krenuo u velike promjene u radu.

Već su predstavljeni novi projekti u radu sa mlađim kategorijama, te novi dresovi za mušku i žensku reprezentaciju BiH, koje je uradila kompanija H20 iz Danske, zemlje rukometa u kojoj je veliki trag ostavio aktuelni bh. selektor.

Nadamo se da će to biti i slučaj sa Bosnom i Hercegovinom, u kojoj je nekada rukomet bio najtrofejniji sport.

Izvor: Al Jazeera