Bin Salman i kraj vladavine konsenzusa u Saudijskoj Arabiji

Mladi saudijski princ bi mogao pokušati riješiti stare probleme s Iranom 'jednom za sva vremena', kažu analitičari (Reuters)

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman riskira političku i regionalnu nestabilnost tako što rastavlja višedecenijski sistem vladavine konsenzusa, kazali su analitičari i bivši američki operativci za Al Jazeeru.

Od kako je zamijenio rođaka Mohammeda bin Nayefa na mjestu prvog nasljednika kralja Salmana, 32-godišnji princ je poveo kampanju konsolidiranja moći tako što se obračunava s rivalima unutar saudijske kraljevske porodice i vjerskih aktivista.

Tokom septembra je saudijska policija uhapsila veći broj vjerskih zvaničnika, među kojima su muslimanski imami Salman al-Awdah i Awad al-Qarni, koji su i dalje iza rešetaka.

Međutim, najambiciozniji potez prijestolonasljednika desio se kasno u subotu, kada je otpustio visokopozicionirane ministre i veći broj najbogatijih ljudi države uhapsio, uz objašnjenje da se bori protiv korupcije.

Među uhapšenima je njegov rođak i jedan od najbogatijih ljudi planete Alwaleed bin Talal, najmanje 11 drugih prinčeva, četiri ministra te nekoliko bivših ministara.

Waleed al-Ibrahim, predsjednik Bliskoistočnog centra za emitiranje, jedne od najvećih medijskih kompanija regije, te magnat iz sfere izgradnje Bakr Binladin iz Saudi Binladin grupe također su privedeni.

‘Režim jednog čovjeka’

Napadi na saudijsku elitu predstavljaju promjenu iz vladavine porodice ka obliku vladavine koji je više baziran na vladavinu jednog čovjeka, smatra Christopher Davison sa Univerziteta Durham.

“Napadi na ‘velike ribe’ imaju namjeru MBS-a i njegovih saveznika u Abu Dabiju da predstave MBS-ove nove sultanističke ovlasti“, istakao je on, koristeći uvriježenu skraćenicu MBS za Mohammeda bin Salmana i govoreći o njegovim bliskim vezama s liderima Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Napadima na najbogatije – bilo da su to prinčevi, medijski magnati ili industrijski magnati – MBS pokazuje kako niko nije izvan njegove kontrole, pošto je on sada na vrhu autoritarnosti ‘režima jednog čovjeka’, dok je stara dinastička monarhistička vladavina iz proteklog vijeka propala nekad tokom godine.”

Analitičari navode kako je ovosedmična čistka koju izvodi Mohammed bin Salman mogla dovesti do razdvajanja daljih članova saudijske porodice u vrijeme kada se država bori s finansijskim problemima zbog manjih prihoda uslijed niskih cijena nafte.

Bruce Riedel, koji je 30 godina radio u američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji i trenutno je direktor Brookings Intelligence Projecta, dijeli neke stavove s Davidsonom te za masovna hapšenja kaže kako su “bez presedana”.

“Politika kraljevske porodice je tradicionalno dogovorna s velikim isticanjem čuvanja dekora i časti, čak i za ministre koji su dobili otkaze”, naveo je on i kazao kako predviđa da će kršenje tradicionalnog modela u Saudijskoj Arabiji dovesti do remećenja rada države.

Agresivnija strana politika

“Bit će mnogo neslaganja iza scene u porodici i Kraljevstvo je na putu ka nestabilnosti.”

Rasturanje vladavine konsenzusa može imati dalje implikacije i na domaćoj, i na stranoj sceni, naročito u odnosima Saudijske Arabije s regionalnim rivalom Iranom, navode bivši obavještajni operativci iz SAD-a.

Od imenovanja Mohammeda bin Salmana za ministra odbrane i zamjenika prijestolonasljednika 2015. godine do pozicije prijestolonasljednika Rijad je odredio agresivniju stranu politiku ka Teheranu.

Marta 2015. godine Saudijska Arabija je ušla u rat protiv pobunjeničkog pokreta Husi u Jemenu, za koje se vjeruje da ih podržava Iran. Početkom 2016. godine objavila je kako prekida diplomatske odnose s Iranom.

U vrijeme jačanja regionalnih tenzija, Mohammed bin Salman u utorak je optužio Iran za akt koji se “smatra ratnim činom”, okrivivši Teheran za davanje Husima projektila koji je ispaljen ka Rijadu, no koji je saudijska odbrana presrela.

Iran je odbacio saudijske optužbe kao “maliciozne, neodgovorne, destruktivne i provokativne”.

Brojne reforme

Na domaćoj sceni prijestolonasljednik je obećao veliki broj socijalnih i ekonomskih reformi, uključujući djelomičnu javnu prodaju udjela u Aramcu, državnoj naftnoj kompaniji, te okončanje zabrane ženama da voze u ovom kraljevstvu.

Također je pokrenuo “Vision 2030”, plan reformi kojim se pokušava umanjiti ovisnost ekonomije Saudijske Arabije o nafti, tako što se razvijaju turistički, zdravstveni i obrazovni sektori države.

Robert Richer, bivši pomoćnik zamjenika direktora operacija CIA-e, rekao je za Al Jazeeru kako događaji iz prošle sedmice označavaju značajan uzmak od tradicionalnih metoda odlučivanja u državi.

Iako je pozdravio prinčeve planove za modernizaciju, Richer, koji je bio stacioniran u nekoliko bliskoistočnih država, kaže kako bi jačanje Mohammeda bin Salmana moglo dovesti do povećanja mogućnosti rata s Iranom, za šta je rekao da je “zabrinjavajuće”.

Nakon konsolidacije moći i bez utjecajnih ljudi koji bi mogli ublažiti saudijsku inostranu politiku, mladi princ bi mogao pokušati riješiti stare probleme s Iranom “jednom za sva vremena”, navodi sagovornik Al Jazeere.

“Ovo je savršeno za [Mohammeda] bin Salmana, jer je trenutni stav Saudijske Arabije, SAD-a i Izraela da je Iran najveća prijetnja u regiji”, kaže Richer.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je pozdravio djelovanje Mohammeda bin Salmana i njegovog oca nakon nedavnog vala hapšenja i pritvaranja, često je optuživao Iran za “podršku terorizmu i izvoz nasilja, krvoprolića i haosa širom Bliskog istoka”.

‘Svijet treba stabilnu Saudijsku Arabiju’

Tenzije između Irana i Saudijske Arabije postoje decenijama, još od Iranske revolucije 1979. godine, koja je Iran pretvorila u Islamsku Republiku. Od tada Saudijska Arabija i druge arapske države optužuju Irance da žele svrgnuti njihove vlade i izvesti revoluciju.

Bivši zvaničnik CIA-e Bob Baer pripisuje dosadašnji sistem djelovanja saudijske kraljevske porodice sprečavanju izbijanja rata s Iranom te upozorava kako čistka koju provodi Mohammed bin Salman čini buduću stabilnost manje izvjesnom.

“Al Saudi [vladajuća porodica Saudijske Arabije] su preživjeli sve ove godine zahvaljujući istaknutom i nepokolebljivom konsenzusu u svojim redovima i izbjegavanjem rata s Iranom”, istakao je Baer.

“Niko ne želi vidjeti rat u regiji, naročito jer Iran nije mala država; on je ekonomska sila, ima svoj jasan identitet i ima podršku svojih stanovnika. Svijetu treba stabilna i predvidiva Saudijska Arabija”, dodao je.

Izvor: Al Jazeera