Biomasa, obnovljivi izvor energije budućnosti

Biomasa, sudeći po nazivu, djeluje kao termin koji danas samim nazivom može umiriti ekološku svijest.

Jedan od ciljeva Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja BiH je prestanak korištenja lož ulja, mazuta i uglja za individualna i daljinska grijanja.

Kao alternativa fosilnim gorivima ponuđeni su energetski efikasniji sistemi gdje prvi korak tranzicije predstavlja uvođenje biomase kao osnovne sirovine za rad toplana.

“Biomasa je poznata od pamtivijeka, i obuhvata sve ono što je biorazgradivo i može sagorijevati. Koristi se kako za grijanje i za dobijanje električne energije, tako i za generisanje tečnih i gasnih energenata“, navodi energetski stručnjak Nihad Harbaš.

Kada govorimo o drvnoj biomasi primarni i najrasprostranjeniji oblik je ogrjevno drvo, ali nešto sofisticiraniji oblici kao što su pelet, briket i drvna sječka. Također, biomasa se podrazumijeva i ostatke iz poljoprivrede, odnosno stočarstva, ratarstva i vinogradarstva.

“U BiH je najpoznatije ogrjevno drvo, ali i ostali šumski ostaci, kao i ostaci iz pilana, drvne industrije, proizvodnje namještaja, dakle, se sve što može gorjeti i tim putem da se dobija korisna energija. Okolinski je prihvatljivo i ekonomski isplativo”, govori Harbaš.

Oslanjanje na neobnovljive izvore

Najmanje 60 posto energije u BiH trenutno se koristi iz neobnovljivih energetskih izvora. To su uglavnom domaći ugalj, naftni derivati i prirodni plin koji se u BiH uvoze. Svi ovi energenti predstavljaju značajan izvor zagađenja i emisije stakleničkih plinova. Dodajući na to još i nivo plastike, gume i ostalih sekundarnih goriva koja se lože u domaćinstvima, slika se još više pogoršava.

“Biomasa je obnovljivi izvor energije jer svi živi organizmi, prvenstveno biljke, mogu ponovo narasti kroz određeni vremenski period. Pametnim korištenjem resursa iz biomase može se postići kontinuirana eksploatacija u smislu da se količina biomase koja se koristi prilagodi količini biomase koja se obnovi u istom vremenskom periodu“, navodi ekspert za biomasu.

Prijedorska Toplana je prva u regiji koja kroz biomasu, odnosno drvo, proizvodi toplotnu i električnu energiju.

Od kada su mazut zamijenili biomasom, javila se ideja za investiranje u takav koncept pogona. Drvo kupuju od šumskog gazdinstva Prijedor, a koriste i otpad iz procesa prerade drveta.

“Naše postrojenje je prvo u regionu sa jednom specifičnom tehnologijom gdje se drvna biomasa uvodi u reaktore i gasifikatore, gdje se vrši proizvodnja sintetičkog gasa iz biomase. Gas prolazi proces onečišćavanja i šalje se u gasni motor, koji mehanički rad pretvara u električnu energiju“, kaže Zoran Knežević, direktor prijedorske toplane.

Proizvedena struja plasira se u elektrodistributivnu mrežu, a krajnji kupac je grad Trebinje. Knežević kaže da je za godinu dana, koliko postrojenje radi, zadovoljan prihodima od prodaje.

Cijeli projekat je koštao blizu milion eura. U planu je investiranje u nove pogone, kako bi pokušali proizvesti dodatne količine električne energije.

Grijanje i struja

Prijedorska toplana na je najbolji primjer eksploatacije biomase, jer se osim čistijeg pristupa tu postiže dvostruki benefit, toplota i električna energija čijom se prodajom može finansirati gorivo.

“S obzirom na potencijal koji regija ima u biomasi, sasvim je opravdano da se ide u ovakve projekte, pogotovo u sistemima daljinskog grijanja i drvo-prerađivačkoj industriji mogu koristiti biomasu. S obzirom da toplane griju samo u sezoni grijanja, odnosno nekih sedam mjeseci, isplativost za kogeneraciju ili proizvodnju i električne energije je dosta upitna jer takvo postrojenje mora raditi čitavu godinu da bi bilo rentabilno. Proizvodnjom toplotne energije, nastaje i toplota, te ukoliko se ona ne unovči, odnosno ne proda nekome kome treba tokom i ljetnih perioda, proizvodnja električne energije nije rentabilna. Znači, itekako se biomasa može koristiti za proizvodnju električne energije, ali je nerentabilna bez plasmana toplotne energije tokom čitave godine“, ocjenjuje ekspert za energetiku.

Gradnja sličnih ekoloških postrojenja se trenutno planira i sprovodi u Hrvatskoj i Srbiji.

U nastavku projekta “Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji”, u toku ove godine prvih deset toplana u Srbiji počet će sa realizacijom planova prelaska sa fosilnih goriva na korištenje biomase.

Kako se ističe, prelazak toplana na biomasu ima višestruke koristi za održivi razvoj lokalnih zajednica. Kupovinom lokalnog energenta novac ostaje na lokalu, stvaraju se mogućnosti za nova radna mjesta i smanjuje zagađenje životne sredine.

U BiH postoji najmanje 50 proizvođača peleta i briketa koji zapošljavaju više od 500 ljudi, proizvodi se 150.000 tona te vrste biomase. Uzimajući prosječnu cijenu od 300 KM po toni, dolazimo do finansijske brojke od 45 miliona KM godišnjeg prometa.

Korištenjem drvne biomase kao energenta osigurava se najveći broj radnih mjesta na lokalnom nivou što je za BiH kao i ostale zemlje u razvoju najvažnije. 

Biomasu stručnjaci nazivaju i spavajućim divom, zbog toga jer je će to vjerojatno biti najvažniji obnovljivi izvor energije u budućnosti.

Izvor: Al Jazeera