Bitcoin groznica širi se regijom

U oktobru je jedan bitcoin iznosio 150 dolara, početkom decembra 1.238 dolara, dok sada vrijedi nešto više od 600 dolara (Reuters)

Piše: Vedrana Maglajlija

Dubrovčanka Lucija Neal zajedno sa suprugom izdaje apartmane u naselju Sustjepan, kao i mnogi drugi mještani. Ali ono po čemu su jedinstveni, ne samo u tom gradu, već i u regiji, jeste mogućnost plaćanja virtuelnim novcem – bitcoinom.

Iako za plaćanje bitcoinom nude 10 posto popusta za smještaj, još niko od gostiju nije odlučio posegnuti u ‘virtuelni’ džep, ali je bilo nekoliko upita, kaže za Al Jazeeru ova poduzetnica i vlasnica apartmana.

„Moj suprug je programer i prati novitete u digitalnom svijetu, a oboje smo zainteresirani za dizajn novčanog sustava. Bitcoin ima ogroman potencijal i htjeli smo poduprijeti valutu i projekt, a kako se povećava broj ljudi i tvrtki koje prihvaćaju bitcoin, tako on dobiva na snazi i pouzdanosti pa smo se odlučili uključiti i biti dio mreže“, objašnjava Neal, koja je i predsjednica udruženja Budućnost novca.

Nakon što su uveli mogućnost takvog plaćanja, mediji širom svijeta pisali su o njima, jer, slažu se stručnjaci, sve što je vezano za bitcoin je vijest. 

Dobru reklamu, ali ne i toliko bitcoina, dobile su i druge, rijetke kompanije i ugostitelji u regiji koji su napravili takav potez.

U Hrvatskoj je to portal Honorarniposao.net koji se bavi trgovinom web-domenama, u Srbiji restoran Apetit te e-gimnazija u Novom Sadu koja nudi plaćanje školarine virtuelnom valutom.

U ostalim zemljama u regiji za sada nije bilo takvih ponuda, budući da je bitcoin mnogima na ovim prostorima još nepoznanica.    

Radi se, zapravo, o decentralizovanoj digitalnoj valuti, bez novčanica i kovanica, a za razliku od one klasične, koju države mogu porezima, zakonima i drugim mehanizmima stabilizovati, bitcoin nema određenu instituciju koja ga kontroliše. S njim se trguje potpuno anonimno, bez posredstva banaka i bez provizije. Zaštićen je od inflacije matematičkom funkcijom, koja onemogućuje da njegova količina naraste iznad 21 miliona.

HNB: Bitcoin kao zlato iz igre World of Warcraft

Hrvatska narodna banka (HNB) prvi put se oglasila o bitcoinu nakon što su Neal i njen suprug uveli plaćanje ovom valutom, kao i internetska stranica Honorarniposao.net.

Iz HNB-a je rečeno da je korištenje bitcoina u Hrvatskoj legalno i da se, kada je riječ o njegovoj regulativi,  povodi za odlukama Evropske centralne banke koja u vezi s tim ima liberalan pristup.

Navedeno je i da prema hrvatskim zakonima bitcoin nije propisano sredstvo plaćanja u Hrvatskoj.

„Prema Zakonu o HNB-u, jedina službena valuta je kuna, a iznimno se može dopustiti i plaćanje u drugim valutama. HNB, dakle, bitcoin ne definira ni kao valutu, odnosno službeno sredstvo plaćanja, ni kao elektronički novac, već upućuje na mišljenje Europske središnje banke iz listopada 2012. naslovljeno kao Virtual currency schemes.“

U tom dokumentu stoji kako je bitcoin virtuelna valutna shema slična Linden dolarima iz virtuelnog svijeta Second Life i virtuelnom zlatu iz igre World of Warcraft. 

Bitcoini se čuvaju u ‘digitalnom novčaniku’ na kompjuteru. Također, postoje i ‘mobilni novčanici’ koji se instaliraju na pametne telefone te se plaćanje vrši putem koda na prodajnim mjestima koja prihvataju bitcoin. Opcija su i ‘internet novčanici’ u kojima se povjeravaju na čuvanje trećoj strani.

Povećanje vrijednosti za 2.000 posto

Međutim, od početka njegovog korištenja bitcoin okružuju mnoge kontroverze, od pokušaja da se otkrije misterija ko je zapravo njegov ‘tvorac’, nedavne smrti Amerikanke koja je vodila kompaniju za razmjenu ove valute u Singapuru, do same vrijednosti bitcoina, koja varira iz dana u dan.

Prema mišljenju našeg sagovornika Borisa Prpića, osnivača foruma Bitcoin.rs, radi se o revolucionarnom, novom tipu novca – kriptovaluti.

„Revolucionarno je to što ga niko ne kontroliše, sve je matematički predefinisano i niko nije u stanju da ‘doštampa’ nove bitcoine. Pošto je broj bitcoina ograničen, to mu daje vrednost, jer ljudi misle da će mu vrednost znatno porasti“, objašnjava Prpić.

Međutim, vrijednost ove valute veoma je nestabilna – sredinom oktobra jedan bitcoin iznosio je 150 dolara da bi početkom decembra dostigao apsolutni rekord sa 1.238 dolara vrijednosti. Trenutno vrijedi nešto više od 600 dolara.

Vrijednost mu je pala kada je u februaru ugašen MT Gox, najveći servis za trgovinu i razmjenu digitalne valute koji je obavljao 70 posto globalnih transakcija, nakon što je zbog sigurnosnih propusta ukradeno 744.000 bitcoina, što je tada bila vrijednost od nekih 254 miliona eura.

Ekonomista Dejan Cvjetković za Al Jazeeru kaže da se vrijednost bitcoina bazira isključivo na logici ponude i potražnje.

„Da li je moguće da nešto podigne svoju vrijednost za 2.000 posto u nekoliko mjeseci, a da u isto vrijeme nitko pojma nema što realno za tu vrijednost dobiva? Uzmimo primjer dionica koje vrijede 100 eura. Tko kupuje tu dionicu, a da prije toga nije dobro proučio fundamentalne pokazatelje, odnosno precizno utvrdio što u tu vrijednost ulazi? Kod amaterskog kupovanja, kupuje je pohlepa kupca koji je ‘primijetio’ ili načuo da će ta dionica sutra vrijediti 150 eura. I tako mnoštvo takvih kupaca podiže vrijednost dionice, a da je realna vrijednost, možda, i samo 10 eura ili manje. Kod bitcoina ne postoji čak niti ta, nazovimo je ‘realna vrijednost’, već se cijena bazira na zraku i budućim prognozama“, smatra Cvjetković.

‘Rudarenje’ digitalnih novčića

Prema njegovim riječima, početkom ove godine u opticaju je bilo 12 miliona bitcoina, a više od polovine vrijednosti ove valute nalazi se u rukama manje od 1.000 ljudi koji joj kontrolišu vrijednost.


Bitcoin bankomat u Španiji [Getty]

„Dodatno, preko milijun ljudi posjeduje ostalu polovicu vrijednosti. To nas dovodi do činjenice da samo 0,09 posto vlasnika bitcoina u potpunosti kontrolira te vodi izmišljenu valutu.“

Ovi vlasnici bitcoina do njega su dolazili na više načina – direktnom kupovinom od neke osobe putem internetskih stranica koje funkcionišu kao oglasnici, putem berze bitcoina ili najkomplikovanijim načinom, takozvanim ‘rudarenjem’ bitcoina.

Kako kaže Prpić, rudarenje je proces verifikacije transakcija u bitcoin mreži.

„Pošto nema centralnog tela koje bi se brinulo o tome, sistem je napravljen da svako može da se bavi time i kao nagradu dobije određenu količinu bitcoina“, dodaje.

Cvjetković objašnjava da su za korištenje bitcoina izmišljeni sistemi kriptiranja koji se pokreću na kompjuteru određenim programima koji se javno mogu skinuti s interneta.

„Program počinje sa traženjem bitcoina po cijelom svijetu, odnosno rješavanjem određenih matematičkih zadataka, što se zove rudarenje. Prije toga je potrebno otvoriti ‘novčanik’ na nekom od servera koji nude tu uslugu i sve što se ‘iskopa’, odnosno ‘izrudari’ smješta se u taj novčanik“, navodi.

Dodaje da za uspjeh nije dovoljno imati jedan, već više kompjutera, spojenih u seriju, koji troše dosta električne energije, tražeći rješenja algoritama po webu.

Bitcoinom do svemira

Dok jedni bitcoin zagovaraju kao novac budućnosti, drugi misle da je sve to prevara i da će završiti kao prethodni pokušaji uvođenja digitalne valute.

Jedan od njih je i Cvjetković koji smatra kako je, ako se u obzir uzme da je u proteklih nekoliko godina propalo mnoštvo virtuelnih berzi koje su se bavile bitcoinom, „očito u pitanju standardna prevara, samo još jedna od mnogih na internetu“.

U smeće bacio milione dolara

Kada je bitcoin dostigao vrijednost od 1.000 dolara i još veći publicitet, mnogi koji su ga čuvali godinama odlučili su ga pretvoriti u vrijedne investicije.

Mediji su tada izvještavali o nesretnom slučaju britanskog IT-stručnjaka Jamesa Howellsa, koji je godinu dana prije toga bacio hard disk na kome je bilo sačuvano 7.500 bitcoina, što bi danas vrijedilo više od 4,5 miliona dolara. 

U vrijeme rekordne vrijednosti bitcoina taj iznos je dosezao 7,5 miliona dolara.

Međutim, kada ga je bacio, Howells nije razmišljao kako, zapravo, baca bogatstvo koje je sada zakopano ispod tona smeća, a vlasti su ovom Britancu rekle da će biti nemoguće pronaći ga.

„Na webu se već godinama koristi mnoštvo različitih načina virtualnog plaćanja, no svaka u pozadini ima stabilnu i čvrstu valutu, te jednog dana, možda, i neka izmišljena valuta zaživi dulje. No, to svakako neće biti bitcoin, kao što nije niti ripple, peercoin, dogecoin, namecoin, mastercoin, primecoin, koji su novi pokušaji uvođenja valute na webu.“

S druge strane, Neal misli da je bitcoin izvrsno dizajniran te da ima sva obilježja optimalne valute.

„Ne može se krivotvoriti, otporan je na inflaciju i što je najvažnije besplatno se uvodi u opticaj, tj. nije vezan za dug. U današnjem novčanom sustavu koji je na snazi više-manje u cijelom svijetu, novac stvaraju i u opticaj uvode privatne banke i to u obliku duga, jer stvaraju novi novac svaki put kada izdaju zajam, kredit. Bitcoin je open-source i svatko tko ima kompjuter i internet može ga koristiti, te su transakcije više-manje besplatne. To je jedini oblik digitalnog novca koji ne kontroliraju privatne banke“.

Ipak, mišljenja je da bitcoin, možda, neće zaživjeti na globalnoj sceni, jer će to u potpunosti biti politička odluka, ali smatra da se njegov dizajn može iskoristiti za slične valute te da bi svaka država svijeta mogla kreirati vlastitu digitalnu valutu po uzoru na bitcoin.

Debate o budućnosti ovog digitalnog novca vode se širom svijeta, a i protivnici i pristalice bitcoina ne sjede skrštenih ruku.

Virgin Galactic, kompanija u vlasništvu Richarda Bransona, počela je primati bitcoine za kartu na prvom komercijalnom letu u svemir, sve više zemalja otvara bankomate koji izdaju pravi novac u zamjenu za virtualnu valutu, dok s druge strane, države kao što su Rusija, Kina i Indija uvode zabrane na plaćanje ovim digitalnim novcem.

Iako je sudbina ove valute nepredvidiva kao i njena vrijednost, sigurno je da je uvođenje plaćanja bitcoinom dobar poslovni potez, ako ni zbog čega drugog, onda zbog publiciteta koje donosi.

Izvor: Al Jazeera