Bitka za Područje C

Piše: Jillian Kestler-DAmours

Desetine šatora koje pridržavaju letve stoje na brdu. Automobilske gume, smeće, cipele, odjeća i pokvareni elektronski uređaji razbacani su između šatora, u kojima živi 400 palestinskih stanovnika Susyje u u Južnom Hebronu.

“Imam 66 godina. Bio sam na ovoj zemlji i prije nego što je Izrael proglašen državom. Rođen sam ovdje”, kaže lokalni lider Mohammad Al-Nawaja'ah. “To je rasistička država. Oni nam žele oduzeti zemlju i dati je doseljenicima. Nema nade.”

Izraelsko naselje, nazvano Susya, izgrađeno je 1983. na vrhu brda preko puta palestinske Susyje. Danas, iza elektronske ograde pred kojom stoji naoružani izraelski vojnik, to naselje ima asfaltirane ceste, dvospratne kuće, supermarket, igrališta i drveće.

Iako je naseljena prije formiranja Izraela, u Palestinskoj Susyji nema ni struje ni vode, niti škole i zdravstvenih ustanova. Izrael to selo smatra “ilegalnim”.

U junu, izraelski Vrhovni sud izdao je šest hitnih naloga za rušenje u Palestinskoj Susyji. Rušenje više od 50 objekata, uključujući kuće, cisterne za vodu i solarne panele, moglo bi se desiti ovih dana i time bi cijelo selo bilo izbrisano s mape.

“Ako počnu rušiti, ostat ćemo na zemlji”, kazao je Al-Nawaja'ah. “Gdje možemo otići? Ovo je naša zemlja.”

Tri kategorije

Susya nije jedina. Sudbinu ovog sela dijele skoro sve palestinske zajednice na “Području C” okupirane Zapadne obale.

Područje C prvi put se spominje u Deklaraciji o prijelaznoj samoupravi, to jest Sporazumu iz Osla I, koji je podijelio teritoriju Zapadne Obale na tri posebne kategorije.

Područje A je pod kontrolom Palestinske uprave i pokriva većinu palestinskih gradova. Područje B pokriva većinu ruralnih palestinskih područja. Njime administrativno upravljaju Palestinci, a za sigurnost su odgovorni i Izraelci i Palestinci.

Područje C je pod potpunom izraelskom administrativnom i vojnom kontrolom i pokriva sva izraelska naselja, te područja za vojne vježbe. Manje od pet posto palestinskog stanovništva Zapadne Obale živi na Području C , koje pokriva više od 60 posto palestinske teritorije.

Godine 1995. usvojen je Prijelazni sporazum, poznat kao Oslo II. Prema njemu, odgovornost za planiranje izgradnje bit će postepeno predato palestinskoj jurisdikciji do 1999.

Taj transfer ovlasti i dalje nije primijenjen.

Danas nekih 150.000 Palestinaca živi na Području C, gdje se suočavaju sa velikim ograničenjima po pitanju planiranja, izgradnje i pristupa uslugama, kao i prirodnim dobrima tog područja.

Procjenjuje se da više od 350.000 izraelskih doseljenika sada, također, žive na Području C, što je porast za više od 15.000 samo u prošloj godini, te protivno međunarodnim zakonima.

Zabrana izgradnje

Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) izvijestio je da Palestinci ne smiju graditi kuće na 70 posto Područja C, dok se suočavaju sa velikim ograničenjima na 29 posto teritorije.

Izraelsko vojno tijelo koje nadzire Područje C predložilo je izgradnju palestinskih zgrada na manje od jedan posto Područja C, zaključila je OCHA.

Alon Cohen-Lifshitz, izraelski arhitekt i direktor Odjela za planiranje na Području C za izraelsku grupu Bimkom, izraelski zakoni za planiranje čine život nemogućim lokalnim Palestincima.

Prema posljednjim zvaničnim podacima dostupnim Bimkomu, od 444 zahtjeva za građevinske dozvole koje su Palestinci podnijeli na Području C, samo četiri (manje od jedan posto) je odobreno. Cohen-Lifshitz je, također, rekao da je u posljednjih 10 godina odobreno samo blizu 15 građevinskih dozvola za Palestince na Području C.

S druge strane, izraelska naselja, ilegalna po međunarodnom zakonu, brzo se šire. Barem 125 rubnih naselja, koje čak i Izrael smatra ilegalnim, izgrađeno je na brdima Zapadne Obale.

Četrdeset devet izraelskih porodica živi u prikolicama na brdu iznad palestinskih sela Deir Dibwan i Burqa, istočno od Ramallaha. Naselje Migron, osnovano kasnih 90-ih, ima asfaltirane puteve, veliki rezervoar za vod, struju, relejni toranj, vrtić i igrališta.

To naselje bespravno je izgrađeno na privatnim palestinskim posjedima i izraelska Vlada odlučila je da mora biti evakuirano.

U toku su sudski sporovi o pitanju da li 17 porodica, koje tvrde da su nedavno zakonski kupile posjede, mogu ostati u Migronu. Ostatak će biti premješten u privremene prikolice u blizini, što će koštati 16,3 miliona dolara.

Sredinom jula, izraelska Vlada objavila je namjeru da istjera stanovnike 10 palestinskih sela sa Područja C, u regiji Južnog Hebrona, kako bi njihovu zemlju iskoristila za vojne vježbe.

Na snazi je blizu 3.000 naredbi za rušenje u palestinskim naseljima Područja C. Međunarodne agencije sve više se uključuju u projekte na tom području, pokušavajući da spriječe protjerivanje Palestinaca.

Sredinom jula, izraelska Vlada zaprijetila je da neće dati vize i oduzeti putna dokumenta zaposlenicima OCHA-e.

Palestinci iz Područja C, međutim, sve više predaju zahtjeve za građevinske dozvole Izraelu, kako bi zakonski izgradili svoje gradove i sela.

U februaru je izraelski premijer Benyamin Netanyahu osnovao komisiju koja bi procijenila legalnost izraelskih rubnih naselja na Zapadnoj obali. Komisija je zaključila da Izrael nije okupator na Zapadnoj Obali, da su izraelska naselja legalna, te da bi Vlada trebala legalizirati rubna naselja.

Nakon toga, mnogi izraelski, palestinski i međunarodni analitičari zaključili su da se Izrael sprema da aneksira dijelove Zapadne Obale, tačnije Područje C.

Mark Regev, glasnogovornik izraelskog premijera, kategorički odbacuje ove tvrdnje.

Prema Četvrtoj ženevskoj konvenciji, međutim, zaštićene stanovnike okupirane teritorije – u ovom slučaju Palestince – “konvencija štiti uprkos bilo kakvom dogovoru postignutom između vlasti okupiranih teritorija i okupatora”.

Izvor: Al Jazeera