Bivšem ‘Škorpionu’ 15 godina zatvora za ubistva Srebreničana

Presudi za ubistvo Srebreničana kod Trnova pomogao snimak koji su počinitelji zločina sami napravili (Arhiva)

Zbog učešća u ratnom zločinu, u kojem je ubijeno šest civila bošnjačke nacionalnosti s područja Srebrenice, od kojih trojica maloljetnika, osječki Županijski sud u petak je proglasio krivim Milorada Momića (51), bivšeg pripadnika srpske paravojne jedinice Škorpioni i nepravosnažno ga osudio na 15 godina zatvora.

Optužnica je Momića teretila da je ratni zločin počinio u julu 1995. godine, u mjestu Godinjske Bare, u blizini Trnova (Bosna i Hercegovina), kao pripadnik Škorpiona koji su bili pridruženi Vojsci Republike Srpske.

Momić te četvorica poznatih i nekoliko nepoznatih pripadnika ove jedinice bili su optuženi da su preuzeli zarobljenu šestoricu bošnjačkih civila s područja Srebrenice, a po komandi svoga komandanta Slobodana Medića odveli ih u blizinu borbenog položaja i tamo ih strijeljali.

Na taj način željeli su lažno predstaviti da su Bošnjaci poginuli u borbenim djelovanjima, a ne da su ubijeni, i tako prikriti masovne i organizirane likvidacije muškaraca bošnjačke nacionalnosti uhapšenih na području Srebrenice.


Momić u sudnici [Pixsell/Davor Javorović]

Momića se teretilo da je, zajedno s ostalim počiniteljima, pucao iz vatrenog oružja u leđa četvorici svezanih civila, a potom preostaloj dvojici naredio da tijela prenesu u obližnju spaljenu vikendicu, gdje su pucanjem iz vatrenog oružja Škorpioni usmrtili i preostale dvije žrtve. Zatim su tijela žrtava polili benzinom i zapalili.

Neistinita odbrana

Sudsko vijeće zaključilo je kako je dokaznim postupkom nedvojbeno utvrđeno da je Momić počinio krivično djelo ratnog zločina, pri čemu je značajno pomogao videosnimak događaja koju su napravili sami počinitelji, a što je, kazao je sudija Zvonko Vrban, doista rijedak slučaj, ali je olakšalo sudskom vijeću utvrđivanje počinitelja i žrtava.

Sudsko vijeće ocijenilo je neistinitom i nevjerodostojnom Momićevu odbranu da nije pucao na žrtve već da je bio samo pasivni promatrač, jer se na videozapisu vidi da su svi počinitelji aktivno učestvovali u fizičkom i psihičkom zlostavljanju civila, a da Momić nije pokazao nimalo sažaljenja prema žrtvama, niti se protivio volji i nakani da se zarobljenici usmrte.

Kao otežavajuće okolnosti Sud je uzeo u obzir da je Momić učestvovao u ratnom zločinu protiv civila koji nisu učestvovali u ratnim djelovanjima i koji su ubijeni bez ikakvog valjanog razloga, a da Momić tokom postupka nije izrazio nimalo kajanja za počinjeni zločin.

Sudsko Vijeće Momiću je produžilo istražni zatvor, a vrijeme koje je do sada proveo u istražnom zatvoru, od 25. augusta 2014. godine, uračunato mu je u izrečenu kaznu.

Momićev advokat Tomislav Filaković najavio je žalbu na presudu za koju smatra da nije zakonski utemeljena, jer optužnica tereti Momića da je, skupa s ostalim počiniteljima, usmrtio žrtve pucajući im u leđa i glavu, što, kako kaže, tokom postupka nije dokazano.

Zločini kod Vukovara

Miloradu Momiću na osječkom Županijskom sudu se sudi i za ratni zločin 1991. godine u Berku, kod Vukovara, gdje je i rođen. On je nakon mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja pobjegao u Srbiju, a kasnije u Francusku, gdje je živio do 2011, kada je izručen Hrvatskoj na osnovu Interpolove potjernice.

Zbog ratnog zločina protiv hrvatskih civila u Berku 1991, na zahtjev hrvatskog pravosuđa, Francuska je Momića izručila u septembru 2011. godine. U tom krivičnom postupku koji se vodio na Županijskom sudu u Vukovaru Momić je nepravomoćno krajem 2013. osuđen na tri godine zatvora, koji je dijelom izdržao u istražnom zatvoru.

Prvostepenu presudu za ratne zločine u Berku, nakon uložene žalbe, Vrhovni sud Republike Hrvatske je ukinuo, a Momić je pušten iz pritvora te je ponovljeno suđenje za ratni zločin u Berku čekao na slobodi.

Ponovo je uhapšen 25. augusta 2014. i optužen za ratni zločin ubistva šestorice bošnjačkih civila na području Srebrenice 1995. godine.

Osječko Županijsko državno odvjetništvo je, na osnovu odredbi Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, preuzelo krivični progon Momića za ovo djelo od Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije.

Prema pisanju medija, veliki dio pripadnika srpske paravojne jedinice Škorpioni i danas se nalazi u Srbiji. Osim ratovanja u Hrvatskoj, bili su angažirani i u vojnim akcijama na području Bosne i Hercegovine, a kasnije i Kosova.

Izvor: Agencije