‘Blitzkrieg’ bivšeg makedonskog premijera

Nikola Gruevski je ostavkom dodatno zapečatio datum za održavanje izbora (EPA)

Piše: Risto Popovski

Jednostrano nametanje vanrednih parlamentarnih izbora za 24. april, neočekivanim, samoraspuštanjem Sobranja, uvodi Makedoniju u novu krajnje neizvesnu fazu složene političke krize, koja gotovo godinu dana potresa i pritiska građane. Odluka o datumu vanrednih parlamentarnih izbora „zacementirana“ je ostavkom Nikole Gruevskog na funkciji premijera, na kojoj je proveo gotovo deset godina.

Poslanici vladajuće koalicije VMRO-DPMNE i DUI, koji nisu čestito ni sastavili godinu dana mandata, u ponedeljak popodne su (18.januara), poslušno i uz aplauz, nejasno kome i zašto, doneli odluku o samoraspuštanju što automatski povalači vanredne izbore. Poslanici bloka opozicije, na čelu sa Socijaldemokratima, koji su prethodno mesecima bojkotovali rad Sobranja, napustili su sednicu i najavili da neće učestvovati na izborima.

Parlamentarni izbori, kako sada stoje stvari, održaće se bez učešća opozicije. To ne bi bio prvi put. Pre gotovo dve decenije Socijaldemokrati su održali izbore koje je opozicija bojkotovala. To nije donelo ništa dobro Makedoniji, međutim, politička situacija je danas daleko složenija i puna opasnosti.

Scenario

Parlament Makedonije je u ponedeljak popodne održao tri vanredne sednice na kojima su, za samo nekoliko sati, donete četiri ključne odluke. Brzina, kojom su poslanici donosili odluke, samo je potvrdila kandidaturu Sobranja Makedonije za Ginisovu knjigu rekorda, koju je, prethodno, obezbedilo usvajanjem oko 200 zakona u jednom danu.

Najpre, je na inicijativu poslanika koalicionih partija u vlasti – VMRO DPMNE na čijem je čelu Nikola Gruevski i Demokratska unija za integraciju (DUI) koju predvodi Ali Ahmeti, doneta odluka o samoraspuštanju. To automatski povlači održavanje vanrednih izbora.

Prihvatanje ostavke premijera Nikole Gruevskog, što povlači i raspuštanje vlade, bila je sledeća odluka na tekućoj traci vanrednih sednica Sobranja. Premijer je, prema Dogovorima iz Pržina, bio obavezan da podnese ostavku 100 dana pred izbore. Gruevski je ostavkom, koju posle gotovo deset godina na vlasti sigurno nije lako podneo, dodatno zapečatio datum za održavanje izbora.

Poslanici su u razmaku od nekoliko sati, opet na vanrednoj sednici, izabrali novu, tehničku, vladu na čijem je čelu Emil Dimitriev. On je nekoliko sati ranije dobio mandat od predsednika države, Đorđi Ivanova, koji je bio uključen u scenario. Dimitriev je predložio isti sastav vlade koji je izglasan, a na poslednjoj vanarednoj sednici parlamenta, pred ponoć, potvrđeni su i zamenici ministara.

Veliko iznenađenje je bilo kada je Emil Dimitriev, koji je generalni sekretar vladajuće partije, predložen za premijera. Gruevski je zaobišao svoje najbliže saradnike i odlučio da mu premijersko mesto čuva ličnost koja, barem javno, nema političke ambicije, poučen ,verovatno, sopstvenim iskustvom. Njegov prethodnik i mentor Ljubčo Georgievski postavio ga je da mu čuva mesto na čelu VMRO-a DPMNE-a, ali je Gruevski organizovao puč i preuzeo njegovu partiju.

Brzina i preciznost kojom je Sobranje u ponedeljak donosilo ključne odluke govore o unapred pripremljenom ‘blickrig scenariju’ iza koga očigledno stoji Nikola Gruevski, u čijim je rukama sva vlast u Makedoniji. Gruevski, koji je ostao na čelu VMRO DPMNE, čvrsto insistira da se izbori održe što pre, jer samo u tome vidi šansu da ostane na vlasti. Njegove ambicije da, posle deset godina na vlasti dobije još jedan mandat, ozbiljno bi moglo da ugrozi odlaganje i stvaranje, kakvih takvih, uslova za „verodostojne“ izbore, za šta se zalažu strani posrednici.

Nasilno i jednostrano

Odluka o samoraspuštanju parlamenta i brzim izborima, koja odgovara i Ali Ahmetiju, vernom i kooperativnom koalicionom partneru Gruevskog, budući da se formiraju partije i pokreti Albanaca koji mogu da ugroze njegovu poziciju, doneta je sa odloženim rokovima. Ostavljen je, očigledno, prostor da se donese još neki zakon ili odluka, možda i o pomeranju datuma izbora, što je malo verovatno.

Sobranje, odlukom o samoraspuštanju koja je doneta nasilno i jednostrano, treba da prestane sa radom 24. februara, a vanredni parlamentarni izbori treba da se održe 24. aprila. Isti datum bio je predviđen za vanredne parlamentarne izbore Dogovorima iz Pržina, koji su potpisani uz posredovanje Evropske unije (EU) i SAD.

Opozicioni socijaldemokrati se kategorično zalažu za odlaganje izbora za juni, eventualno septembar, budući da nisu ispunjeni bitni uslovi Dogovora iz Pržina, ključni za održavanje ‘verodostojnih izbora’. To je formulacija koju koriste posrednici iz EU-a i SAD-a koji u svojim, iako uopštenim izjavama, ukazuju da se nisu, barem ne do kraja, stekli uslovi za verodostojne – regularne izbore.

Ostale su otvorene dve ključne tačke – takozvano pročišćavanje biračkog spiska i uloga medija. Na biračkom spisku za izbore aprila prošle godine bilo je oko 1,8 miliona glasača, što je, prema nekim ocenama, jednako ukupnom broju stanovnika.

Snimci mega afere prisluškivanja, koju je vladajuća koalicija, smišljeno i vešto, gurnula u drugi plan, svedoče o kriminalu i korupciji u vrhovima vlasti, što baca ozbiljnu senku na njihovo učešče na izborima. Pored toga, ima svedočenja o eklatantnim izbornim manipulacijama, uključujući i glasanje, pod pritiscima i sa falsifikovanim ličnim kartama.

Predsednik novoizabane Državne izborne komisije Aleksandar Čičakovski tvrdi da birački spisak ne može da se ‘pročisti’ do kraja aprila i da je tu ocenu preneo i stranim posrednicima. Misija OEBS/ODIHIR je demantovala evrokomesara Johanesa Hana koji je, pozivajući se na ovu organizaciju, rekao da, pod određenim uslovima, izbori mogu da se održe krajem aprila.

Tema o ulozi medija, o kojoj je dogovor trebao da bude postignut u avgustu prošle godine, još uvek je otvorena. To odgovara vladajućoj koaliciji, posebno VMRO DPMNE Gruevskog, koja otovoreno drži pod čvrstom kontrolom javni servis i većinu najuticajnijih elektronskih medija. Deo njih, ne samo što podržava Gruevskog, već je na parlamentarnim izborima prošle godine i finansijskim donacijama pomagala njegovu partiju.

Politička agonija

Neregularan birački spisak i kodeks o ulozi medija u izbornoj kampanju su bili glavni razlozi što se opozicioni Socijaldemokrati nisu sagalasili o tome da se izbori održe 24. aprila, iako je to formalno predviđeno Dogovorima iz Pržina. Nije postignuta saglasnost na maratonskom susretu sa evrokomesarom Johanesom Hanom, koji je završen u subotu (16.januara) rano ujutro.

Opozicija je tražila odlaganje do početka juna ili do jeseni, dok se ne ispune uslovi za regularne izbore. Vladajuća koalicija je insistirala da se izbori održe u predviđenom roku. Gruevski, koji ne krije nezajažljive ambicije da se vrati na premijersku funkciju, i već mesecima je u kampanji, obećavajući građanima izborna brda i doline, insistira kategorično na brzim izborima.

On se temeljito pripremio za aprilske izbore i ocenjuje da bi odlaganje moglo da pomuti njegove ambicije. Dodatni razlog za žurbu Gruevskog je istraga o mega aferi prisluškivanja, koju vodi Specijalno tužilaštvo i koja može da završi i optužnicom protiv njega. Ima za to dosta indicija u snimcima.

Zbunjen i vidno razočaran neuspehom pregovora, evrokomesar Han, ocenjujući da je situacija u Makedoniji kritična, pozvao je u subotu lidere političkih partija da nastave pregovore o otvorenim pitanjima. Pregovori su, uz učešće posrednika EU-a Pitera Van Haute, počeli u ponedeljak pre podne, a popodne su ‘blickrig scenarijom’ o samoraspuštanju Sobranja i nametanjem datuma izbora, minirani, verovatno trajno.

Vladajuća koalicija VMRO DPMNE i DUI tvrdi da će izbori doprineti stabilizaciji, da će doprineti tome da Makedonija izađe iz krize koja traje mececima. Objašnjenje ne zvuči najuverljivije. Pitanje je kako će se kršenjem Dogovora iz Pržina i brzim izborima, koji idu u prilog koalicionim partnerima, prevazići kriza. Upravo ove dve partije su najodgovornije što je država došla u krizu i nejasno je kako će je prevazići ako ostanu na vlasti, a imaju velike ambicije.

Opozicioni Socijaldemokrati su kategorični da neće učestvovati na izborima koji su nametnuti scenarijom vladajuće koalicije. Očigledno iznenađeni i zatečeni blickrig scenarijom najpre su napustili su parlament, kao i funkcije dodatnih ministara i zamenika ministara sa kojih su, na osnovu Dogovora iz Pržina, mogu da kontrolišu i spreče zloupotrebe vlasti u izborne svrhe. Ove odluke su povučene, ali Socijaldemokrati su još uvek kategorični da neće učestvovati na izborima.

Posrednici u potpisivanju Dogovora iz Pržina EU i SAD reagovali su sa zakašnjenjem i mlako, kao da nisu bili mnogo iznenađeni blickrig scenarijem. Pozivaju opoziciju da učestvuje na izborima i verbalno daju garancije da će preduzeti sve što je potrebno da izbori budu regularni/verodostojni. U izjavama se 24. april pominje kao datum za izbore, ali je utisak da posrednici nisu do kraja kategorični.

Sve su opcije otvorene, a Makedonija iz političke krize ulazi u političku agoniju. Nasilno nametanje rokova za izbore, da bi na njima pobedile partije koje su državu dovele u krizu, vodi samo u jačanje režima koji se spajanjem partije i države dokazao kao totalitaran i nesposoban da vodi i unapredi Makedoniju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera