Bogata historija odnosa Kube i SAD-a

Sjedinjene Američke Države i Kuba danas bi trebalo zvanično da objave ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa. Rezultat je to dvogodišnjih pregovora, i nova stranica u zajedničkoj složenoj historiji Washingtona i Havane.

Njihov sukob u jednom je trenutku čak doveo svijet i do ivice nuklearnog rata.

Trenutak koji se čekao 56 godina: Barack Obama u aprilu se rukovao sa kubanskim kolegom Raulom Castrom. Gesta koja je probudila nadu u okončanje neprijateljstva dvije zemlje.

Ali braća Castro nisu uvijek bili američki neprijatelji. U aprilu 1959. godine samo tri mjeseca nakon trijumfalnog ulaska u Havanu, Fidel Castro stigao je u Washington nadajući se novome početku i ekonomskoj pomoći.

Susreo se sa senatorima i položio vijenac na grob neznanog vojnika.

Ali predsjednik Dwight Eisenhower ga je ignorirao, umjesto sastanka s Castrom, otišao je na odmor i igrao golf.

Pogoršanje odnosa

Od tada su se odnosi samo pogoršavali.

Castro je ubrzo zaplijenio imovinu u američkom vlasništvu i povećao poreze na američku robu.

Washington je uzvratio prekidom trgovačkih odnosa s Kubom i embargom koji je i danas na snazi.

Usred tenzija i hladnoga rata, te gotovo histeričnog straha od komunizma, Castro je ojačao odnose sa Sovjetskim Savezom.

Godine 1961. SAD je prekinuo i diplomatske odnose. Još prije toga, 1960. predsjednik Eisenhower zatražio je od CIA-e da počne planirati tajne operacije za svrgavanja Castra.

Uslijedio je debakl: invazija na Zaljev svinja, koju je 1961. naredio predsjednik John F. Kennedy i koju su izveli kubanski emigranti koje je obučila CIA.

Propast operacije učvrstila je Castrovu poziciju i na Kubi i u inostranstvu.

Peter Kornbluh, stručnjak za Kubu, kazao je: “U suštini, Castro je rekao: ‘Hvala vam za Zaljev svinja. Pretvorili ste nas od male zemlje u jednaku silu u očima svijeta, i omogućili nam da ojačamo revoluciju.'”

Gradnja baze

Havana i Moskva dodatno su se zbližile i napravile plan o gradnji sovjetske raketne baze na otoku.

“Kao što je obećala, ova vlada i dalje pažljivo nadgleda jačanje sovjetskog vojnog prisustva na kubanskom otoku”, kazao je tada John Fitzgerald Kennedy, bivši predsjednik SAD-a.

To otkriće dovelo je do Kubanske raketne krize. Dvije sedmice svijetu je prijetilo nuklearno uništenje.

Kriza je okončana sporazumom: baza će biti uklonjena ako SAD obeća da neće izvršiti invaziju na Kubu.

Kubanski emigranti preplavili su južnu Floridu. Mrzili su Castra i njegov plan za nacionalizaciju znatnog dijela privatne imovine.

Zbog njihove političke moći u SAD-u, nijedan im se američki predsjednik nije usudio zamjeriti i promijeniti politiku o Kubi.

Do sada. Na tajnim razgovorima u kojima je posredovao papa Franjo, Obama je osigurao oslobađanje Amerikanca Alana Grossa, zatvorenog na Kubi pet godina.

Zauzvrat, pristao je na izručenje trojice preostalih članova “kubanske petorke”, grupe optužene za špijunažu.

Iznenada, nakon 56 godina, došlo je vrijeme za promjene.

Kornbluh je kazao: “Sada smo došli do trenutka koji će biti ostavština Baracka Obame, do ponovnog uspostavljanja normalnih diplomatskih odnosa. Put do potpuno normalnih odnosa je dug, ali danas smo na prekretnici.”

Izvor: Al Jazeera