Bolnice: Loši uslovi, a puno pacijenata

Bolnice u Bosni i Hercegovini bilježe milionska dugovanja. Od toga, najviši bolnički dugovi su prema dobavljačima lijekova i medicinske opreme.

Bolnice u Prijedoru, Istočnom Sarajevu i Nevesinju su pred finansijskim kolapsom. I u  banjalučkoj hirurgiji,  sa istim problemima suočavaju se godinama. Osim toga dodatne brige ljekarima uzrokuju neadekvatne prostorije i uslovi rada.

No, godišnje se tu ipak operiše 12 hiljada pacijenata. 

Pad sistema

Ranko Mihajlica u bolničkoj postelji je sedam dana. Operisao je bruh. Za ljekare i medicinske sestre banjalučke Hirurgije ima samo riječi hvale.

Međutim, uslovi u kojima su smješteni i pacijenti i osoblje, kaže, nisu normalni.

„Mi imamo u ovoj prostoriji klimu, tako da se da napraviti dosta povoljan ambijent, ali u nekim sobama su pokvarene, u nekima nedostaje, tako da je strašno. Ima ovdje teških pacijenata, koji fiziološke potrebe obavljaju u krevetu“ kaže  Ranko Mihajlica, pacijent iz Mrkonjić Grada.

Bolnička zgrada nema izolaciju, što uzrokuje veliku potrošnju energije. Tehnička služba povremeno isključuje klima-uređaje. Tako sprečavaju pad instalacionog sistema, koji zbog dotrajalosti predstavlja stalnu prijetnju.

Pacijenti se rashlađuju čime stignu.

I u Hirurgiji priznaju da su uslovi teški. Zgrada, kažu, nije ni bila namijenjena za bolnicu, već za medicinsku školu. Operacione sale napravljene su u dijelu gdje su bili predviđeni kabineti profesora. Soba za buđenje ne postoji.

Pacijenti se smještaju u prostor namijenjen učionicama. Zato u nekim sobama ima i po jedanaest kreveta.

Međutim, direktor za hirurške klinike KCBL-a kaže da to ne smije da utiče na rad osoblja. Svakog dana obave između 30 i 50 operacija, hitnih i redovnih.

Jedini u ovom dijelu Bosne i Hercegovine rade u dvije smjene. Oko 70 posto  primljenih pacijenata bude životno ugroženo i to zahtijeva hitno zbrinjavanje.

Raspisan tender

„Banjalučka hirurgija živi hirurški san punih 40 godina. Taj san se zove normalni bolnički uslovi. Znači, samo te tri riječi. Već četiri pune decenije generacije banjalučkih hirurga i medicinskih sestara otišli su u penziju, ako su doživjeli penziju, a da nikad nisu osjetili blagodeti normalnih bolničkih i hirurških uslova“, ističe Zoran Aleksić, direktor za hirurške klinike KCBL-a.

„Zgrada je trebalo je da bude samo privremeno rješenje za hirurgiju poslije velikog zemljotresa, koji je pogodio Banjaluku 1969. godine. Četrdeset godina kasnije, osoblje se nada da će uskoro da useli u sopstvene uslovnije prostorije. Očekuju da bi to moglo da se desi 2015. Godine“, javila je reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić.

Banjaluka je 1980. godine dobila Klinički centar, ali nedovršen. Entitetsko Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite prije dvije godine ponovo je pokrenulo proceduru za završetak radova. Raspisan je i tender za izvođača radova. Kad bude gotovo, tu će biti smještena i Hirurgija.

Izvor: Al Jazeera