Borba za energente ‘priziva’ novi hladni rat

Tenzije između Rusije i Zapada osjete se od Evrope do Arktika. Zbog ulaska ruskih snaga u Ukrajinu i povećanja broja letova borbenih aviona ruske avijacije, NATO je odlučio preispitati strategiju. Mnogi brinu da je ovo početak novog hladnog rata, ali neki strahuju i od oružanog sukoba.

Tokom naizgled mirnog jesenjeg jutra, u Transilvaniji više od 1.000 rumunskih vojnika učestvuje u takozvanim ratnim igrama, a obuku vode stotine američkih marinaca. Riječ je o rutinskoj vojnoj vježbi NATO-a, ali demonstracije sile poput ove su veoma bitne za Zapad u posljednje vrijeme.

U podnožju Karpata, u Rumuniji, vojnici se pripremaju za borbu. Nalaze se samo nekoliko sati vožnje od Ukrajine, gdje su separatisti koje podržava Rusija pokrenuli najgori sukob između Moskve i Zapada od okončanja Hladnog rata.

Opasnost od stvarnog rata

Rumunija i druge zemlje Istočne Evrope, koje se sjećaju ranijih agresija Rusije, pitaju se je li Zapad sposoban i voljan zaustaviti odlučnog ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Novi hladni rat je realnost, već živimo u njemu. Ali, opasnost prijeti i od stvarnog rata”, kaže bivši predsjednik Rumunije Emil Constantinescu.

Ne dijele svi strah bivšeg lidera Rumunije da je oružani sukob između Moskve i Zapada neizbježan. Ipak, zbog jačanja vojnog prisustva na obje strane, svi su oprezni i zabrinuti. Ulog u ovom novom hladnom ratu nisu samo teritorija i utjecaj, nego i novac.

Na vrhu svijeta, na Arktiku, vodi se borba za energiju, jer se tu nalazi 13 posto svjetske neeksploatirane nafte i trećina prirodnog plina. Ekipa Al Jazeere otputovala je na daleki sjever, do najsjevernijeg grada na planeti, smještenog u arhipelagu Svalbard u Arktičkom krugu. Mnoge države, uključujući Rusiju, smatraju ovaj nekada uspavani rudarski gradić potencijalnom strateškom bazom na novoj arktičkoj granici.

Energija i kontrola mora

No, energija nije jedini faktor u borbi za daleki sjever – drugi je kontrola nad morem, koje je, zbog globalnog zagrijavanja, sve pristupačnije, javlja iz Longyerbyena reporter Al Jazeere Ali Velshi.

“Nove brodarske rute, stvorene otapanjem leda na Arktiku, mogle bi značiti uštedu mnogo novca. Naprimjer, teretni brod koji putuje između Zapadne Evrope i Azije obično plovi kroz Suecki kanal, a putovanje preko Arktika skratilo bi taj put za 40 posto”, javlja Velshi.

Topljenje leda na Arktiku ironični je kontrast novom zamrzavanju odnosa između Rusije i Zapada, zamrzavanju koje bi moglo odvesti protivnike iz nekadašnjeg Hladnog rata u nove ratne pohode, čiji krajnji cilj ne bi imao toliko veze s ideologijom koliko s ekonomskom kontrolom i finansijskom nadmoći.

Izvor: Al Jazeera