Borba za opstanak pijaca starog Jerusalema

Brojni trgovci su propali i napustili radnje (Al Jazeera)

Piše: Wadih Awawdeh 

Ovih dana, posjetitelj okupiranog Jerusalema i njegovih starih pijaca sigurno će se prisjetiti ljutitih stihova Muzaffara Al-Nawaba o mladenki arapstva, kojoj se svake noći i dana prikradaju požudnici s namjerom da je obeščaste.

Stari grad i Palestinci koji žive u Jerusalemu bespomoćno stoje pred pipcima izraelske hobotnice. Pijace Starog grada polako se zatvaraju, uprkos tome što trgovci, sa kojima se srela i ekipa Al Jazeere, upućuju pozive za pomoć.

Problemi sa kojim se suočavaju govore nam o borbi za opstanak u Jerusalemu.

Prolazeći kroz pijace Jerusalema od Vrata Damaska prema Vratima Jaffe svakim korakom postaje sve jasnije o kakvoj je krizi zapravo riječ.

Ono što ćete tu zateći jesu zatvorena vrata trgovačkih radnji, koje su vlasnici napustili nakon što su propali.

Takva je sudbina i pijace mirisa, koja polako izdiše svoj posljednji dah, jer je sve manje onih koji tu dolaze.

Ista je situacija i sa pijacom mesa i tekstila. Trgovci koji su preostali, preumorni od borbe, žale se da njihove radnje „polako umiru“, dok na pijaci u četvrti Vrata Jaffe i Jevrejskom naselju, gdje rade jevrejski trgovci, posao cvjeta.

Steže se obruč

Ahmed Khatib (33), vlasnik trgovine slatkiša na pijaci Khan al-Zajt, tvrdi da su cijene robe u Jerusalemu dosta skuplje u poređenju sa drugim dijelovima Zapadne obale, što je rezultat visokih cijena usluga i ogromnih poreza koje je nametnuo Izrael.

Podsjeća da su krize na pijacama počele kada je Jerusalem odvojen od Zapadne obale i opasan zidovima prije gotovo 10 godina. 

Khatib kaže da okupacione vlasti stežu obruč oko Starog grada u Jerusalemu tako što Palestincima otežavaju izlazak i ulazak u grad.

O tom problemu govori i Maysar al-Hajj Umm Qassem (60) iz Nazareta, koja kaže da rijetko posjećuje Jerusalem zbog velike udaljenosti, pogotovo u mjesecu Ramazanu kada društvene i političke strane sa teritorije 1948. organiziraju svoj odlazak u džamiju Al-Aqsa.

Ističe da je godinama redovno išla u Jerusalem, ali sada odlazi u grad Jenin zato što je bliži, a i cijene su dosta pristupačnije.

Slučaj Mohammeda Al-Jabarija (52) još je teži. Već 27 godina prodaje ručne satove, i kaže da je situacija na pijaci „iz dana u dan sve teža“.

Naglašava da postoji još jedan problem koji dodatno otežava situaciju, a to je da Izraelci nagovaraju strane turiste da ne kupuju u palestinskim radnjama,  optužujući ih da vole varati i obmanjivati.

Trgovci u dugovima

Adnan, prodavač na pijaci u Jerusalemu, objašnjava da je do pogoršanja krize došlo, uprkos velikom broju posjetitelja, zbog toga što oni kupuju samo sitnice ili dolaze kako bi prošetali, te da su veliki trgovački centri i nedovoljno mjesta za parkiranje doveli do toga da se ionako teško stanje pogorša.

Na pijaci mirisa situacija je još tužnija. Radnje se zatvaraju, dok je tu nekada sve odisalo životom, kako kaže Abu Salim, vlasnik prodavnice tekstila, koja je otvorena još 1960. godine.

Podsjeća da je ograđivanje Jerusalema zidom razdvajanja i zabrana ulaska stanovnicima okolnih mjesta dovelo do toga da se oni usmjere ka Ramallahu i Abu Disu.

Nastavio je: „Većina mojih kolega su u dugovima, bez obzira što su cijene zakupnine trgovina spale sa 10.000 dinara na 2.000 godišnje.“

Abu Abdel Alim sluša riječi Abu Salima i klimajući glavom potvrđuje ono što čuje te dodaje: „Od jutros nisam prodao ništa, iako je dan na izmaku“.

„Većina nas ne može nastaviti sa svojim poslom zbog čega zatvaraju radnje ili sjede i tješe jedni druge, prisjećajući se godina kada smo znali raditi sve do ponoći“, dodaje.

Na pijaci mesa otvoreno je još samo 30 mesnica, od nekadašnjih 96, što je također posljedica teške krize. Međutim, Samer, vlasnik jedne od preostalih mesnica, za takvu situaciju ne krivi samo Izrael, nego kritizira i Palestince koji žive u Jerusalemu, ali i drugim mjestima. 

Kritike na svoj račun

Samer kaže da su se mnoge države borile sa okupacijom i kolonizacijom, aludirajući na manjak političkog samopouzdanja i nedostatak realnog plana za borbu protiv izraelske opsade Jerusalema.

Naglašava da ukoliko se želi spasiti ono što je ostalo od ovog grada, onda to zahtijeva kako moralnu podršku, tako i zajedničko učešće u pokretanju njegove ekonomije.

Dodaje da „to što Palestinci daju prednost kupovini u velikim tržnim centrima, a ne kod nas, samo zato jer im je tako lakše, predstavlja izdaju Jerusalema. Ako vole Jerusalem, doći će tu, posjetiti pijace ovog grada i pomoći će da se zaustavi zatvaranje radnji kako pijaca ne bi ostala pusta.“

Ekipa Al Jazeere sačekala je neko vrijeme da se pojave kupci. Dočekali smo hadžiju Farida al-Badrija (72), stalnog kupca na pijaci u Starom gradu u Jerusalemu.

Al-Badri se slaže sa riječima trgovaca da se Stari grad suočava sa veoma iscrpljujućim ratom, te da oni i dalje insistiraju na tome da žive tu uz sve probleme sa kojim se suočavaju. Kaže da njegov dolazak na pijacu radi kupovine mesa predstavlja skromni doprinos za opstanak grada. 

Trgovci se žale kako Privredna komora Jerusalema nije u stanju pomoći hiljadama arapskih trgovačkih radnji koje se bore sa opsadom, malim brojem posjetitelja i slabom kulturom otpora. 

Izvor: Al Jazeera