Bosanske zastave: Od Kotromanića do Westendorpa

Bosna i Hercegovina je često mijenjala svoja obilježja (Al Jazeera)

Tokom svog postojanja Bosna i Hercegovina je u više navrata mijenjala svoje državne simbole. U većini slučajeva to je bilo uvjetovano političkim promjenama koje su sa sobom nosile i sve ostale nagle promjene, koje naravno nisu zaobišle ni grb i zastavu, kao državne simbole. Posebno je to bilo vidljivo u toku 20. stoljeća, kada je Bosna i Hercegovina u veoma kratkom roku imala „radikalne„ promjene u izgledu grba i zastave. Naravno, glavni razlog tome bilo je prisustvo različitih režima vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su svaki zasebno prilagođavali izgled simbola prema svojim aktuelnim interesima.

Radikalne promjene i ratovi

Historičar Amir Duranović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ističe da nagle i u velikoj mjeri radikalne promjene u izgledu grba i zastave Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, ne treba da čude kada se uzmu u obzir sve okolnosti do kojih su one dovele. Duranović posebno napominje da treba imati u vidu da se često radilo o međusobno suprotstavljenim  režimima, koji su potpuno drugačije zamišljali državno-pravni status Bosne i Hercegovine.

Zastava autonomne Bosne iz ustanka 1831. godine

„Promjene zastava Bosne i Hercegovine u toku 20. stoljeća rezultat su činjenice da je Bosna i Hercegovina u tom periodu promijenila nekoliko različitih i, uz to, međusobno suprotstavljenih državno-pravnih okvira. U 20. stoljeću Bosna i Hercegovina je bila dio Austro–Ugarske Monarhije, da bi na kraju Prvog svjetskog rata ušla u sastav novoformiranog Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca, koje je, kao Kraljevina Jugoslavija, urušeno na početku Drugog svjetskog rata, tzv. Aprilskim ratom. Nakon toga teritorija Bosne i Hercegovine je bila pod Nezavisnom državnom Hrvatskom, da bi, okončanjem Drugog svjetskog rata, kao republika ušla u sastav Jugoslovenske federacije i kao takva skoro dočekala kraj 20. stoljeća.

Zastava Bosne iz vremena pred austrijsku okupaciju

Kao što je istaknuti britanski historičar, Eric Hobsbawm, rekao, ‘kratko 20. stoljeće počelo je 1914. godine u Sarajevu, a tu je također i završilo 1992. godine’. Radikalne promjene i ratovi u ovom periodu reflektirali su se na Bosnu i Hercegovinu. Svaki državno-pravni okvir, u kojem se Bosna i Hercegovina nalazila, imao je drugačije ideološko polazište, što se svakako reflektiralo na državnim simbolima. Tokom Austro-Ugarske grb i zastava Bosne i Hercegovine bili su rezultat rješenja nekoliko ljudi koji su imali sopstveno viđenje, kako i na koji način treba graditi jedinstveni bosanskohercegovački identitet. Polazište za grb, koji predstavlja ruku koja drži mač u štitu, bilo je duboko referiranje u srednji vijek, koji su ugarski vladari često potencirali, odnosno bilo je to fiktivno znamenje pokrajine Rame koja se još od 12. stoljeća povremeno sretala u vladarskoj tituli ugarskih kraljeva, gdje je trebala predstavljati Bosnu,“ ističe Duranović.

Izostanak tradicionalnih bosanskih simbola nastavljen je u periodu kada je Bosna i Hercegovina bila sastavni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Također, stvaranjem kraljevine Jugoslavije ništa se nije promijenilo po tom pitanju. Iako je Bosna i Hercegovina nakon završetka Drugog svjetskog rata u zajedničku državu ušla kao republika, opet su izostali simboli u kojima se mogla naći neka tradicionalna poveznica s bosanskohercegovačkim tradicijskim identitetom . Tako je bilo sve do proglašenja Republike Bosne i Hercegovine početkom devedesetih godina, kada se pri odabiru novih simbola referiralo na kraljevsku prošlost Bosne.

Zastava iz vremena austrijske okupacije s tradicionalnim bosanskim grbom

„U heraldičkim rješenjima Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca i kraljevine Jugoslavije nema ništa što bi podsjećalo na Bosnu i Hercegovinu, dok u periodu nakon Drugog svjetskog rata, kada Bosna i Hercegovina kao republika ulazi u sastav Jugoslavije, dobija grb i zastavu koji sadrže uglavnom komunistička ideološka obilježja. U crvenoj boji i dimnjacima nije bilo ništa bosansko u nekom tradicionalnom smislu, jedino je obris grada Jajca, koji se nalazi u grbu, predstavljao referencu na mjesto zasjedanja AVNOJ-a.

Takvi simboli bili su prisutni sve do devedesetih godina, kada je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost. U tom trenutku javlja se potreba za pronalaženjem novih simbola. Rješenje je pronađeno u srednjovjekovnim bosanskim simbolima, tačnije u grbu Kotromanića, koji je dijelom stiliziran za potrebe nove zastave i grba, što je bila direktna poveznica s bosanskom tradicijom. Rješenje o novoj zastavi i grbu s ljiljanima bili su odraz izgradnje bosanskog identiteta u odnosu na period socijalizma“, naglašava Duranović.

Westendropovo „zajedničko“ rješenje

„Iako je  zastava Republike Bosne i Hercegovine, uvjetno kazano, bila etnonacionalno neutralna, zbog posljedica agresije došlo je do „borbe između simbola“, pa je zastava Republike Bosne i Hercegovine smatrana za simbol samo jedne etničke zajednice“, nastavlja Duranović i dodaje da je uslijed takve situacije Španac Carlos Westendrop, tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, bio  motiviran da pronađe rješenje za novu zastavu, koja bi u novim okolnostima gradila zajedničku politiku simbola, ali i identiteta. Rješenje Carlosa Westendropa od 4. februara 1998. bilo je sasvim neutralno, bez ikakvih simbola nekog od naroda u Bosni i Hercegovini, što je u konačnici bilo i presudno pri donošenju odluke o novoj zastavi Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina nosila je za vrijeme Jugoslavije crvenu zastavu

„Upravo u činjenici što je ova zastava tako neutralna, bio je pokušaj da se svi u njoj pronađu. Trokut na zastavi predstavlja simbolički tri naroda, a može se shvatiti i kao težnja Bosne i Hercegovine prema njenom evropskom putu, što dokazuju i boje na zastavi. Plava, žuta i bijela su postojane boje, na čemu je bilo insistirano kako bi se pokazala snaga, te je upravo iz ovog razloga ovaj prijedlog bio u prednosti nad ostalim, koji su predlagani u diskusijama koje su vođene o zastavi i grbu prije dvadeset godina. Ovo rješenje je u tom trenutku bilo jedino realno, zbog same činjenice da je  Bosna i Hercegovina bila postkonfliktno društvo, tako da je razumljivo što ona u sebi ne sadrži nacionalne ili vjerske simbole“, prisjeća se Duranović.

Prva zastava Bosne i Hercegovine nakon propasti Jugoslavije

Iako je nailazila na različite vrste otpora od trenutka kada je prije tačno dvadeset godina proglašena za zvaničnu i ustavom priznatu zastavu Bosne i Hercegovine, ona je u velikoj mjeri prihvaćena od stanovnika Bosne i Hercegovine.

„Ipak, i uprkos svim preprekama, već dvadeset godina zastava je prisutna u svim dijelovima Bosne i Hercegovine kao zastava ove zemlje, i vjerujem  da će takav trend biti nastavljen i u budućnosti“, zaključuje na kraju razgovora Duranović. 

Izvor: Al Jazeera