Brammertz: Dokazi dovoljni za osudu generala

U akciji Oluja zaista su počinjeni zločini, a dokazi sažeti na 1.300 stranica bili su dovoljni da se osude hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, ali se mora prihvatiti da su trojica sudija iz peteročlanog vijeća to vidjela drugačije, izjavio je u petak u intervjuu beogradskim Večernjim novostima glavni haški tužitelj Serge Brammertz.

Objašnjavajući zašto komentira oslobađajuće presude Žalbenog vijeća Gotovini i Markaču, što inače ne čini, Brammertz je beogradskom listu rekao da svojim javnim istupom želi ublažiti patnje žrtava i najavio da će Haški tribunal (ICTY) “pomoći domaćem pravosuđu” u daljnjim istragama oko Oluje.

“Realnost je takva da su zločini zaista počinjeni i u očima žrtava i njihovih porodica  pravda nije zadovoljena. Zatim, okolnosti ove presude, naročito oštar ton i sadržaj dva izdvojena mišljenja, jesu neobični”, rekao je Brammertz i istakao da razumije reagiranja iz Srbije u povodu oslobađanja Ante Gotovine, Mladena Markača i bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, ali i izricanja doživotne kazne bivšem generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru.

Odgovornost pojedinaca, a ne država

“Razumijem emotivna reagiranja u Srbiji, pogotovo jer nema sumnje da su zločini počinjeni tokom događanja na koje se odnosi presuda. Tokom kompletnog žalbenog postupka u predmetu Gotovina objašnjavali smo Žalbenom vijeću zašto držimo da ima dovoljno dokaza da bi se potvrdila jednoglasna prvostepena presuda Sudskog vijeća.

Činjenica da je žalbenu presudu donio minimalan broj sudija koji je potreban za većinu, kao i da je ona bila propraćena jakim izdvojenim mišljenjima, vjerovatno je pridonijela negativnoj percepciji kod mnogih u Srbiji”, ocijenio je Brammertz.

On je, međutim, naglasio kako “treba imati na umu da je mandat Tribunala da utvrdi odgovornost pojedinca” za zločine, a “ne odgovornost država za te zločine, niti za iniciranje oružanog sukoba”.

“Konačno, htio sam potaknuti domaće pravosudne organe da nastave istrage i gonjenje zločina počinjenih prije i nakon Oluje, kao i da izrazim svoju spremnost da im pomognemo, tako što ćemo im ustupiti informacije iz naših baza podataka”, rekao je Brammertz.

Brammertz ne dijeli neka stanovišta u javnosti da je “međunarodna pravda pokazala slabosti na presudama Gotovini i Markaču”, ali ocjenjuje da su reagiranja javnosti ukazala na to “da postoji jaz između postupka odlučivanja i presude, s jedne strane i načina na koji ih razumiju zajednica i žrtve, te vanjski faktori, s druge strane”.

Zahtjevi za reviziju bez uporišta

“Zato bi bila korisna detaljnija konačna presuda koja bi se bavila nekim od pitanja na koja su ukazale sudije u izdvojenim mišljenjima”, sugerirao je glavni haški tužitelj.

Brammertz je, međutim, istakao da zahtjevi za reviziju presuda u Hagu nemaju uporište u realnosti.

“To, naravno, nije moguće. Mislim da takvi komentari više odražavaju frustracije izazvane nedavnim oslobađajućim presudama, nego što predstavljaju ozbiljan prijedlog.

Postupak preispitivanja je moguć samo u izuzetnim situacijama. Ta procedura je korištena samo 11 puta od osnivanja Tribunala i to samo jednom uspješno”, naglasio je Bramertz i objasnio pod kojim bi se uvjetima ponovno moglo suditi Gotovini i Markaču.

“Po Pravilniku o postupku i dokazima, moj ured može pokrenuti postupak za preispitivanje u roku od godinu dana od konačne presude. Međutim, to je vanredni postupak koji treba zadovoljiti vrlo stroge uvjete.

Zahtjev za preispitivanje bit će odobren samo ukoliko imamo dokaze za nove činjenice s kojima stranke nisu bile upoznate tokom postupka, a koje smo se potrudili pronaći i koje mogu znatno utjecati na presudu”, objasnio je Bramertz i naglasio da Srbija nije strana u postupku i nema pravnih mogućnosti reagirati na presudu.

Izvor: Agencije