Oglasi

Brexit bi mogao koštati 'neplaniranih' 65 milijardi eura

Kompanije u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji mogle bi se suočiti s dodatnim troškovima ako dvije strane ne postignu dogovor o trgovini nakon Brexita.
Ostane li Velika Britanija u carinskoj uniji s Evropskom unijom troškovi za obje strane bi se prepoloviliEPA - Ilustracija

Kompanije u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji mogle bi se suočiti sa 65 milijardi eura (58 milijardi funti) dodatnih troškova godišnje ako dvije strane ne postignu dogovor o trgovini nakon Brexita, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno istraživanje.

Kompanije iz 27 zemalja EU-a u tom bi se slučaju suočile sa 35 milijardi eura godišnje carina i ostalih necarinskih naknada, izračunali su u savjetodavnoj kompaniji Oliver Wyman i pravnoj kompaniji Clifford Chance.

U slučaju britanskih izvoznika u EU taj bi trošak iznosio 30 milijardi eura godišnje.

London spreman za sve scenarije

"Veći troškovi i neizvjesnosti mogli bi smanjiti profitabilnost i ugroziti egzistenciju pojedinih kompanija", upozoravaju autori izvještaja.

Velika Britanija će izaći iz Unije u martu naredne godine, nakon više od četiri decenija tijesnih ekonomskih, političkih i pravnih veza s najvećim trgovinskim blokom u svijetu.

Ako dvije strane ne urede svoje odnose prije Brexita, trgovinska razmjena podlijegat će propisima i carinama Svjetske trgovinske organizacije.

Velika Britanija želi sporazum, ali u Vladi u Londonu ističu da se spremaju za sve moguće scenarije i već su rezervirali tri milijarde funti za moguće posljedice nepostizanja dogovora.

Ostane li Velika Britanija u carinskoj uniji s EU-om, ti bi se troškovi za obje strane prepolovili, pokazuje izvještaj.

Najveći teret na automobilskom sektoru

Britanska premijerka Theresa May isključila je tu mogućnost, jer London u tom slučaju ne bi mogao sklapati samostalne bilateralne trgovinske sporazume sa zemljama poput Kine i Indije.

Izvještaj pokazuje da bi oko 70 posto troškova koje bi generirao Brexit bez dogovora palo na leđa finansijskog, automobilskog, prehrambenog i sektora potrošačkih dobara te poljoprivrede i proizvođača hemikalija i plastike.

U EU najveći teret snosio bi automobilski sektor, te proizvođači hrane i pića, hemikalija, plastike, potrošačkih i industrijskih dobara, navode autori izvještaja.

Izvor: Agencije