Brisel odblokirao SSP s Bosnom i Hercegovinom

Vijeće Evropske unije preporučilo je u ponedjeljak da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom stupi na snagu nakon što je ta zemlja ispunila tražene uvjete.

“S obzirom na obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela i u skladu sa svojim zaključcima od 15. decembra 2014. godine, Vijeće konstatira da su se stekli potrebni uvjeti i slaže se s tim da se zaključi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom”, kaže se u zaključcima ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, koji su se okupili u Briselu na redovitom mjesečnom sastanku.

Tim zaključcima prihvaćena je preporuka visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini da SSP s BiH stupi na snagu. Preporuka je uslijedila nakon što su se čelnici Bosne i Hercegovine pismeno obavezali na reforme.

Zahtjev Hrvatske

Hrvatska je imala poseban zahtjev u vezi sa BiH.

Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić kazala je za Al Jazeeru da je Hrvatska tražila da se prilagodi dio sporazuma o tradicionalnoj trgovini, jer su pravilo i sporazum postignuti prije nego što je njena zemlja postala članica Evropske unije.

Pusić dodaje da je Hrvatska istu stvar morala uraditi kada su Slovenija i Mađarska postale članice EU-a.

Ministrica vanjskih poslova navodi da Hrvatska nije tražila nikakve nove kriterije za BiH, već samo poštivanje kriterija koje je Hrvatska morala proći.

Pusić je dodala da nema članstva u Evropskoj uniji bez ispunjavanja uvjeta, te da BiH mora ispuniti sve uvjete koji su SSP-om navedeni.

Kako kaže, Hrvatska je kritizirana da želi da snizi kriterije za BiH, što nije istina, ali da je zvanični Zagreb isto tako htio da se BiH pokrene sa mrtve tačke.

Osman Topčagić, šef Odsjeka za Evropsku uniju pri Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, kazao je za Al Jazeeru da postoji obaveza o takozvanoj tehničkoj adaptaciji SSP-a u slučaju prijema nove države članice u članstvo Evropske unije, a nakon završenih pregovora koju je BiH imala sa EU.

Ta procedura pregovaranja o tehničkoj adaptaciji je u toku, kaže Topčagić.

“Nije tajna da postoje određena različita gledanja o ovom pitanju, da li se radi o tehničkoj adaptaciji ili o značajnijoj adaptaciji, što postoje i takvi zahtjevi i očekivanja. Ali se čitav dijalog sa EU se odvija u skladu sa predviđenim procedurama o SSP-u i sa strane BiH postoji spremnost da se ovo riješi na veliko obostrano zadovoljstvo”.

Topčagić dodaje da se SSP-om diže kvalitet odnosa BiH i Evropske unije, te se navode oblasti u kojim će se odnosi razvijati.

Bosna i Hercegovina je s EU-om potpisala SSP još 16. juna 2008. godine, a njegova ratifikacija u svim zemljama članicama dovršena je u februaru 2011.

Socijalne i ekonomske reforme

Međutim, sporazum nije stupio na snagu jer se od BiH tražilo da provede još neke reforme, u prvom redu da provede presudu Sejdić-Finci, što bi i pripadnicima nacionalnih manjina omogućilo da se kandidiraju za članove Predsjedništva i Doma naroda.

EU je u decembru prošle godine prihvatila novi pristup prema BiH, kojim je promijenjen redoslijed poteza koje Bosna i Hercegovina treba učiniti da bi se pomaknula s mjesta i krenula putem evropskih integracija.

Novi pristup nije izbrisao obaveze koje BiH treba ispuniti na svom putu prema EU-u, nego su neke od njih ostavljene za kasnije, a na prvo mjesto su stavljene socijalne i ekonomske reforme kako bi se popravila situacija u zemlji.

Vijeće u svojim zaključcima poziva vodstvo Bosne i Hercegovine da ispuni preuzete obaveze, uključujući i prilagodbe koje se moraju unijeti jer se u međuvremenu EU proširio na Hrvatsku.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić rekla je da bi SSP s Bosnom i Hercegovinom mogao stupiti na snagu tokom ovoga proljeća.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić izjavio je ranije za Al Jazeeru da očekuje da će Bosna i Hercegovina dobiti pozitivan stav, da će biti oslobođen SSP i da će to značiti važan iskorak Bosne i Hercegovine na evropskom putu.

EU ne priznaje aneksiju Krima

Evropska unija nema namjeru priznati aneksiju Krima i neće ukidati sankcije koje su zbog toga uvedene, saopćeno je tokom današnjeg zasjedanja u Briselu.

Mogherini je tim povodom izjavila da je zabrinuta zbog pojačanog prisustva ruskih trupa i kršenja ljudskih prava na Krimu i zatražila da se tamo omogući pristup nezavisnim posmatračima.

Ministri su na godišnjicu pripajanja ovog poluotoka Rusiji poručili da aneksiju smatraju kršenjem međunarodnog prava i izazovom međunarodnoj sigurnosti i međunarodnom pravnom poretku.

“EU ostaje posvećena politici nepriznavanja, što uključuje i restriktivne mjere”, navodi se u saopćenju.

Sankcije uvedene zbog aneksije Krima obuhvaćaju zabranu izvoza građevinske opreme na Krim i uključivanje krimskih ljetovališta u aranžmane evropskih turističkih agencija, kao i zabranu putovanja krimskim funkcionerima koji podržavaju pripajanje poluotoka.

Trupe EU-a u Libiji

Ministri vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije su na sastanku u Briselu razmatrali i niz tema vezanih za Afriku.

Prva tema evropskih ministara na dnevnom redu u ponedjeljak je Libija, gdje se, paralelno sa sukobima s bivšim pobunjenicima, vodi nacionalni dijalog između sukobljenih političkih frakcija.

Mogherini želi da EU razmotri slanje vojnika u Libiju kao podršku Vladi nacionalnog jedinstva.

Ministri vanjskih poslova EU-a razgovarat će o tome trebaju li ovlastiti Mogherini da pripremi prijedlog o misiji EU-a u Libiji u slučaju uspjeha pregovora za rješenje političke krize u toj zemlji, koji se vode pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda.

Mogherini je iznijela ideju o slanju tima u Libiju, koji bi nadgledao provođenje prekida vatre i bio angažiran na zaštiti aerodroma i infrastrukture ukoliko razgovori koje vodi izaslanik UN-a Barnardino Leon budu uspješni.

Bez novih sankcija Rusiji

Na sastanku u Briselu bit će riječi i o suzbijanju prijetnje grupe Islamska država Irak i Levant i mjerama za sprečavanje širenja virusa ebole.

S obzirom na to da se primirje u istočnoj Ukrajini uglavnom poštuje, ovaj put neće biti riječi o novim sankcijama Rusiji, ali će ministri odobriti dodatna sredstva za specijalnu posmatračku misiju OSCE-a, koja nadgleda provođenje sporazuma iz Minska.

Predviđeno je da Ministarsko vijeće pripremi prijedloge zaključaka za samit o politici Istočnog partnerstva, koja obuhvata niz republika bivšeg Sovjetskog saveza, koji će biti održan u maju u Rigi.

Izvor: Al Jazeera i agencije