Britanski ambasador: Nova bh. vlast mora brzo nastaviti s reformama

Bosna i Hercegovina na putu ka Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskoj alijansi ne ide kako bi željeli ni njeni građani, ni strani diplomati i velika odgovornost je na vođama ove države, koji trebaju pokazati više predanosti provedbi reformi i ispunjavanju uvjeta za napredak, ističe Matthew Field, ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.

On je diplomatski predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu odnedavno, ali je već učestvovao u političkom i društvenom životu ove balkanske države. Bio je posmatrač na nedavnim općim izborima, gdje je iz prve ruke vidio probleme ovog procesa.

S Fieldom smo razgovarali o tim izborima, putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama te odnosu vlasti prema mladima.

Jaka socijalna osviještenost

• Odnedavno ste u Sarajevu, ali već djelujete na društvenom planu (učestvovali ste u dobrotvornoj utrci ‘Race for Cure’ u Sarajevu). Da li Bosna i Hercegovina ima realne socijalne i planove na razvijanju građanskog društva, ili se orijentira na pojedine nacije, etnose, ‘pogodne’ dijelove društva?

– Da, nedavno sam učestvovao u trci 0Race for Cure0, zajedno s mojom porodicom. Mislim da ova zemlja ima jaku socijalnu osviještenost i veliki broj je interesantnih organizacija i kampanja, koje rado podržavam.

Događaji poput ovih jasno govore da puno više toga ujedinjuje ljude u ovoj zemlji nego što ih dijeli i nadam se da ću učestvovati u još mnogo njih. Nadam se da će mi se ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine javljati i obavještavati me o takvim događajima putem Twittera i Instagrama na @mattfielduk.

Ambasada [Velike Britanije u Sarajevu], također, koristi svaku priliku da doprinese društvu, posebno najranjivijim kategorijama, djeci. Mi već naporno radimo i pripremamo naš štand za Diplomatski zimski bazar i nadamo se da ćemo biti još uspješniji ove godine.

• Kako komentirate veliki broj nevažećih listića na općim izborima i žalbi političkih stranaka i pojedinaca zbog toga?

– Bio sam posmatrač u različitim dijelovima zemlje i sjajno je bilo vidjeti da veliki broj ljudi učestvuje na izborima, kao glasači ili posmatrači. Svjedočio sam određenom broju problema, većina njih je rezultat kompliciranog procesa. Veliki broj nevažećih ili praznih listića nije novost u Bosni i Hercegovini, ali oni, u najmanju ruku, ukazuju na frustraciju uslijed ponuđenog izbora i, najvjerovatnije, samog procesa.

Važno je da se ODIHR-u [Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a] i Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine omogući da u potpunosti ostvare svoje uloge i da se poboljšanja koja su oni predložili realiziraju prioritetno prije sljedećih izbora.

• Koje su reakcije iz diplomatskih krugova na izbore? Šta međunarodna zajednica očekuje od bh. stranaka kada je riječ o formiranju vlasti?

– Naravno, rezultati nisu konačni. Sada je važno da CIK uradi svoj posao kako treba i u potpunosti istraži sve pritužbe. ODIHR je objavio svoj preliminarni izvještaj i identificirao određeni broj problema. Njihove prethodne preporuke s ciljem poboljšanja nisu provedene i ponovo se susrećemo s problemima. Zaista se nadam da će ovaj put preporuke biti brzo provedene i da nećemo gledati reprizu istih problema za dvije ili četiri godine.

Kada građani nemaju vjeru u proces i kada ne vjeruju da se glasovi prebrojavaju ispravno, javit će se povećana apatija i čak manji broj građana će glasati. Očekujemo da lideri formiraju vlast što prije, kako bi se brzo nastavilo s radom na reformama u ovoj zemlji i poboljšali životi građana.

• Neke stranke s hrvatskim predznakom, političari i javne ličnosti iz tog bh. naroda kritiziraju izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva, navodeći kako su ga ‘drugi narodi (Bošnjaci)’ izabrali te da on nema legitimitet. Kako Vi to komentirate?

– Izbor gospodina Komšića je zakonit i u skladu s Dejtonskim sporazumom. U isto vrijeme, prepoznajemo da postoje pitanja u vezi s Izbornim zakonom, koja će trebati riješiti, tako da se sve instance vlasti mogu formirati. To treba uključivati i već dugo otvorena pitanja u vezi s presudama Evropskog suda za ljudska prava, kao što su Sejdić-Finci, te neodržavanjem izbora u Mostaru od 2008. godine.

• U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine iz bh. entiteta Republika Srpska, odnosno kao predstavnik srpskog naroda, bit će Milorad Dodik. On je u više navrata pozivao na otcjepljenje RS-a iz Bosne i Hercegovine, negirao genocid počinjen u Srebrenici – koliko će on, po Vašem i mišljenju Vaših kolega, raditi u korist Bosne i Hercegovine?

– Ujedinjeno Kraljevstvo je članica Vijeća za provedbu mira i pridružuje se ostatku međunarodne zajednice u očuvanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercevovine. Jednako, naš stav je jasan po pitanju strahota koje su se desile u Srebrenici, a koje su pred međunarodnim sudovima proglašene genocidom.

Pošto se gopodin Dodik kandidirao za funkciju na nivou države Bosne i Hercegovine, očekujem da će štititi ustavni poredak zemlje. Ocjenu treba donositi na osnovu njegovih djela na toj poziciji, nakon što preuzme funkciju.

• Koliko problema za Bosnu i Hercegovinu prave susjedne države (Hrvatska i Srbija) reakcijama, komentarima i istupima o unutrašnjim stvarima Bosne i Hercegovine?

– Bosna i Hercegovina je snažno vezana za svoje susjede i pozitivno je što su ljudi širom zapadnog Balkana tako povezani na ličnoj, trgovinskoj, političkoj i kulturološkoj osnovi. Na Samitu o zapadnom Balkanu održanom u julu ove godine u Londonu dobrosusjedski odnosi su prepoznati kao centralni faktor za napredak regije na euroatlantskom putu.

Mi podvlačimo tu poruku i naglašavamo vrijednost rješavanja bilo kojih otvorenih bilateralnih pitanja putem dijaloga i otvorenosti. Bosna i Hercegovina sigurno može puno naučiti iz iskustva Hrvatske na pristupnom putu, rastuće saradnje Srbije s NATO-om i primjera političke volje u Makedoniji.

Pjesme navijača Sjeverne Irske o Sarajevu

• Prošle sedmice je u Sarajevu gostovala nogometna reprezentacija Sjeverne Irske, dijela Ujedinjenog Kraljevstva. Kakve su impresije gostujućih navijača, naročito kada je riječ o sigurnosti?

– Gostujući igrači iz Sjeverne Irske nisu baš imali sreće tokom utakmice – pogodili su stativu tri puta! Ali, njihovi navijači su bili nevjerovatni i zaista su uživali u boravku u ovoj zemlji.

Mislim da je navijačima iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Irske zajedničko to što imaju pozitivan stav, bez obzira na to kako njihov tim igra, i to je učinilo da atmosfera na stadionu na Grbavici bude zaista sjajna.

Navijači iz Sjeverne Irske su se istinski osjećali kao kod kuće i stekli su puno prijatelja. Meni najljepši trenutak je bio kad sam čuo gostujuće navijače kako pjevaju pjesme o Sarajevu i mašu zastavama Bosne i Hercegovine. Kao i izlazak na teren igrača iz Oxford Uniteda (mog tima).

• Jedan od većih problema Bosne i Hercegovine je odlazak mladih i stručnog kadra u evropske države. Kako to zaustaviti, da li Bosna i Hercegovina ima ispravnu politiku i poglede kada su ove kategorije u pitanju?

– Ovo je možda moja najveća zabrinutost po pitanju budućnosti Bosne i Hercegovine. Ovo nije samo privremena migracija, nego pojava gdje se veliki broj ljudi odlučuje napustiti zemlju s porodicama kako bi djecu odgajali u drugim zemljama. Ekonomske prilike su sigurno jedan od faktora, s obzirom na visoke stope nezaposlenosti i sponzorskih mreža u javnom sektoru. Ali, pošto neki koji odlaze ovdje već imaju poslove, u pitanju moraju biti i drugi faktori, uključujući i zabrinutost za budućnost zemlje.

Bh. političari moraju puno više raditi na izgradnji zemlje u kojoj ljudi mogu ostati i biraju da ostanu. To znači ulaganje zajedničkih napora i prioritizaciju reformi, koje će poboljšati živote građana putem boljih radnih mjesta, jače vladavine prava, manje korupcije i boljih javnih usluga poput obrazovanja i zdravstva. Vjerujem da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal, ali ne može priuštiti gubitak najboljih i najtalentiranijih.

• Prekrajanje granica u regiji – koliko to može utjecati na Bosnu i Hercegovinu i kakav je Vaš stav i stav Velike Britanije?

– Ujedinjeno Kraljevstvo je i dalje veoma oprezno po pitanju bilo kakvih pokušaja prekrajanja granica na zapadnom Balkanu, bez ozbiljnog uzimanja u obzir rizika za cijelu regiju i šire.

• Gdje je Bosna i Hercegovina kada je riječ o njenom putu ka NATO-u i Evropskoj uniji? Šta govore Vaše kolege diplomati, da li će bh. vlasti uspjeti uskoro početi ispunjavati zadatke kada je riječ o eurointegracijama?

– Rekao bih da Bosna i Hercegovina nije otišla onoliko daleko na NATO ili EU putu koliko bi njeni građani, ili mi, željeli. Velika odgovornost je na vođama ove zemlje, koji trebaju pokazati više predanosti provedbi reformi i ispunjavanju uslova za napredak. Ja sam na ovim pitanjima radio u nekoliko zemalja i znam da je od ključne je važnosti da se mašina promjena pokreće iznutra, a ne izvana, željom samih građana za poboljšanjima i promjenama, bilo da je u pitanju EU ili NATO. Tada se zemlja može brzo kretati naprijed na putu ka Evropskoj uniji ili NATO-u.

Izvor: Al Jazeera