Brnabić: Ne tražiti od Srbije da bira između Zapada i Rusije

Brnabić: 'Mi nismo ni proamerički ni proruski, već prosrpski orijentisani' (EPA)

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je u intervjuu za Financial Times (FT) da “od Srbije ne bi trebalo tražiti da bira između Zapada i Rusije”.

List navodi da je Brnabić “insistirala na tome da veze Srbije sa Moskvom nisu prepreka njenoj kandidaturi za članstvo u Evropskoj uniji”.

FT navodi da je “izborom stručnjakinje za reforme Ane Brnabić u junu poslat signal da je Beograd ulazak u Evropsku uniju postavio kao najvažniji cilj”, ali da “put Srbije ka EU ostaje maglovit zbog raznolikog nivoa napretka kad su u pitanju reforme, umora od proširenja u evropskom bloku i skepticizma vezanog za političke, vojne i ekonomske veze Beograda sa Rusijom”, prenosi Tanjug.

U uvodu intervjua FT također navodi da “evropski zvaničnici – koji pokazuju sve više opreza povodom utjecaja Rusije na Balkanu – optužuju Moskvu da podstiče nemire u regiji i s oprezom gledaju na balansiranje Beograda između Istoka i Zapada”, kao i da “Sjedinjene Američke Države također od Beograda traže da se jasno izjasni u vezi sa strateškim smjerom u kojem ide, pa je visoki američki diplomat ovog mjeseca upozorio Srbiju da ne može sjediti istovremeno na dvije stolice”.

Glavni cilj

Brnabić je rekla za taj list da “integracija u EU ostaje glavni vanjskopolitički cilj”.

“Nije fer tražiti od Srbije da bira i odlučuje se i ja smatram da to nije potrebno. Mi nismo ni proamerički ni proruski, već prosrpski orijentisani. Naš strateški fokus je na (članstvu u) EU-u i gde god da odemo, s kime god da pričamo, mi to govorimo”, rekla je Brnabić.

List navodi da je “na Zapadu obrazovana Brnabić specijalist za reformu javnog sektora, koja je, također, prva javno deklarirana gej čelnica u istočnom dijelu Evrope, raskinula s tradicijom rusofilskih moćnika u visokim ešalonima vlasti”.

“U kancelariji Brnabić – koja se nalazi preko puta ruine nekadašnjeg Generalštaba Vojske Jugoslavije, koji je NATO bombardirao 1999. godine – na stolu su poslagane gomile podebelih izvještaja. Na jednoj polici okačen je dres FK Crvena zvezda: poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ju je postavio i s kojim ona kaže da ‘u potpunosti dijeli’ stavove, Brnabić pokazuje da je navijačica ovog kluba”, piše FT.

List navodi da je “Vučić, koji je i dalje najmoćniji političar u zemlji, ove godine od ruskog predsjednika Vladimira Putina prihvatio poklon u vidu šest borbenih aviona MiG-29” i da se “nada tenkovima i sistemu protuzračne odbrane tokom 2018”, kao i da “Moskva podržava srbijanske diplomatske pozicije u Ujedinjenim narodima – prije svega odbija da prizna nezavisnost Kosova”.

Prioritetne reforme

FT napominje da je “istovremeno kao prioritet postavila reforme namijenjene za ulazak u EU, cilj za koji Brnabić navodi da je ‘izvodljiv’ do 2022, iako se (Srbija) opire pritisku da se pridruži evropskim sankcijama protiv Moskve zbog pripajanja Krima” i podsjeća da su “zvaničnici EU-a izjavili da bi novi članovi mogli pristupiti do 2025, ali da nema rokova”.

“Članstvo u EU-u prisililo bi Srbiju da se odlučnije prebaci na zapadnu stolicu; da stane uz pozicije vanjske politike EU-a, okonča specijalne trgovinske aranžmane s Rusijom i po mogućnosti restrukturira energetsko tržište, kojim dominira NIS, naftna i plinska kompanija u vlasništvu Gazproma”, navodi FT.

Brnabić, kako se ocjenjuje, “umanjuje značaj traženih kompromisa”. Premijerka Srbije kaže da su “percepcije dubine veza Beograda s Moskvom preuveličane” i ukazuje na mnogo veće investicije iz Evropske unije i trgovinsku razmjenu s njom.

FT ističe da Brnabić kaže da je “Srbija ‘u pravom smislu neutralna’ po vojnim pitanjima, ukazujući na članstvo u programu NATO-a Partnerstvo za mir”.

Kako se dodaje, “diplomati opisuju ovu 42-godišnjakinju kao pametnog i efikasnog iskrenog pregovarača koji je osmislio jasnu podjelu poslova sa svojim mentorom Vučićem, što joj dozvoljava da se koncentrira na javni sektor i ekonomske reforme”.

List citira neimenovanog zapadnog zvaničnika koji kaže da “ona nije tipičan balkanski političar, kojem je neophodno da stvara haos na dnevnoj bazi da bi preživio”.

Odnos s MMF-om

List primjećuje da se njen mandat poklopio s jačanjem privrede Srbije, kojoj je projektiran rast za tri posto u 2017, kao i primarni fiskalni suficit, gotovo tri godine nakon što je Beograd pristao na aranžman iz predostrožnosti s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Brnabić, kako se navodi, “ne vidi potrebu za obnavljanje standby aranžmana za zajam od MMF-a sljedeće godine i dala je najjasniju indiciju dosad da će umjesto toga težiti manje obavezujućem dijalogu s fondom čije je sjedište u Washingtonu”.

“Nisu nam potrebni nikakvi novi finansijski aranžmani sa MMF-om”, kazala je Brnabić i pozvala na manje konzervativan pristup fiskalnoj politici s ciljem promoviranja privrednog rasta većeg od 3,5 posto.

Brnabić je rekla da će “Beograd verovatno pristati na instrument koordinacije politike sa MMF-om od aprila, koji bi zadržao ulogu procenitelja politike, što bi pomoglo uveravanju stranih investitora u reformski napredak Srbije”.

Izvor: Agencije