Brojne slabosti izbjegličke balkanske rute
Iako su se migracioni tokovi preko Balkana mogli očekivati, ocjenjuju predstavnici civilnog sektora, prvi veći val izbjeglica pokazao je sve slabosti država na takozvanoj balkanskoj ruti.
Posljedice odsustva zajedničkog, sistemskog rješenja za izbjegličku krizu, kako na Balkanu, tako i u zemljama članicama Evropske Unije, očigledne su. Ni dvostruki standardi, poput onih u Mađarskoj, nisu rijetkost.
“Dakle, ako ste migrant i želite ući preko Srbije, to vam nije dozvoljeno. Čak i kad uđete, brzo ćete biti deportirani u Srbiju. S druge strane, ako uđete u Mađarsku preko Hrvatske, više ste nego dobrodošli, osigurat će vam besplatne autobuske karte do Austrije”, kaže Tamas Lederer iz organizacije Street Aid Hungary.
Zatvaranje granica, ili prijetnje da će se to učiniti, dobit će dodatnu i neuporedivo težu dimenziju kada zbog vremenskih uslova zadržavanje izbjeglica u zemljama koje se nalaze na balkanskoj ruti bude znatno duže od 48 sati.
”Pokazalo se da Hrvatska može zbrinuti određeni broj izbjeglica, međutim, postavlja se, naravno, pitanje što bi bilo u situaciji, kao što sam rekla, kada bi se te izbjeglice zadržavale dulje vrijeme u Hrvatskoj. Onda naravno, tu se postavlja pitanje i odnosa građana, javnog diskursa, pitanje izbora koji slijede u Hrvatskoj, moglo bi se s ostankom većeg broja izbjeglica, ovo pitanje bi se moglo zaoštiriti u javnom diskursu”, kazala je Goranka Lalić-Novak iz Hrvatskog pravnog centra.
I činjenica da je do sada najveći teret izbegličke krize iznio civilni sektor govori dovoljno o važnosti ovog segmenta društva, ali ipak država mora djelovati.
Manjak azilantskih centara
”Sigurno je da organizacije civilnog društva ne mogu i ne trebaju da zamijene posao države. Država je organizovani mehanizam, koji treba da pruži usluge za svaku vrstu situacije.U ovom trenutku ima signala da makedonska Vlada priprema planove za zimske uslove, ali za sada nema aktivnosti poput izgradnje prihvatnih centara ili slično”, istakao je Zoran Drangovski iz organizacije Cupida Legum Juventus.
Kada je o Srbiji riječ, upozoravaju u Centru za pružanje pomoći tražiocima azila, proširenje postojećih kapaciteta azilnih centara nije dovoljno.
“Definitivno je nama potrebno da imamo centre blizu saobraćajnica, da nemamo ljude po parkovima, da nemamo ljude koji su, na očigled svih, izloženi lošim vremenskim uslovima, nehigijeni, krijumčarima, bilo kom drugom. Teško je verovati da će ljudi da uzmu dva prevoza da promene kad saznaju za Krnjaču, da dođu tamo uprkos savetima krijumčara, uprkos lošim iskustvima u centrima za azil u Grčkoj i Makedoniji, prosto ne veruju tom sistemu”, zaključio je Radoš Đurović iz Centra za pružanje pomoći tražiocima azila.
Naznake nekog novog sistema podrške hiljadama izbjeglica koje i dalje svakodnevno prolaze balkanskom i mediteranskom rutom mogle bi biti vidljivije nakon samita ministara Evropske unije, koji će 8. oktobra biti održan u Luksemburgu.
Izvor: Al Jazeera