Brza cesta Lašva – Travnik nije izgrađena ni za 20 godina

Entitet Federacija Bosne i Hercegovine godišnje gubi i do 75 miliona eura zbog neefikasne primjene Zakona o koncesijama, procjenjuje entitetska komisije za koncesije. Iz komisije navode kako nijedna federalna vlada od 2002. godine nije objavila nijedan tender zasnovan na modelu koncesije. Prvi takav slučaj trebala je biti izgradnja brze ceste Lašva – Travnik, no i ti se planovi mijenjaju.

Firma Nobil iz Nove Bile kod Travnika proizvodi krevete i madrace i svaki drugi dan u Sloveniju, Njemačku i Švicarsku uputi šleper pun robe. Kupci očekuju neoštećen proizvod, a svaki put kada nije tako, od proizvođača traže odštetu.

“Kreveti moraju biti tako dobro poređani, tako dobro zaštićeni, da se ne oštete u transportu. Vrlo je teško to postići na našim putevima”, kaže Sandra Vukadin, vlasnica Nobila.

Gdje god da krenu iz Srednje Bosne, privrednike čeka 20-tinjak kilometara lošeg puta i uvijek je lutrija kako će roba izgledati kad stigne na odredište. Izgradnja brze ceste od Lašve do Travnika i dalje do Jajca značila bi mnogo, ali više joj se ne nadaju.

Najava za 2019. godinu

“Svake godine iziđe novi plan, novi nacrt, novi plan te ceste”, ističe Vukadin.

A ta cesta je ubrojana u 100 prioriteta federalne Vlade. U Javnom preduzeću Autoceste Federacije, zaduženom za njenu izgradnju, pojašnjavaju kako će prva dionica od 24 kilometra biti završena do 2019. godine. Imat će 20 mostova i tri tunela i koštat će 217 miliona eura, javlja novinarka Al Jazeere Nataša Kovačev.

“Kada će početi izgradnja brze saobraćajnice Lašva – Travnik u JP Autoceste Federacije ne žele da nagađaju. Kažu samo – to bi se moglo dogoditi tokom ove, 2017. godine. I dalje nije jasno od kojih će se sredstava taj put graditi, jer je bilo planirano da to bude prva saobraćajnica u Bosna i Hercegovina izgrađena novcem od koncesije. Sada se, međutim, i ti planovi menjaju”, dodaje ona.

Direktor Autocesta Federacije Adnan Terzić pojašnjava – postavlja se pitanje opravdanosti tog modela.

“Mi trenutno imamo odluke Vlade koje govore o tome da treba da gradimo na principu koncesije, što znači da se plaća. A opet, s druge strane, imamo jasne smjernice iz Ministarstva i Predsjedništva Federacije da pokušamo naći sistem po kome se ne bi išlo na koncesiju, nego bi se gradilo iz kreditnih sredstava”, objašnjava Terzić.

Zašto, pitali smo federalno Ministarstvo saobraćaja, ali odgovor do zaključenja priče nismo dobili.

Federalna komisija za koncesije kritizira Vladu. Kažu – zbog neprovođenja zakona, ovaj entitet godišnje gubi do 75 miliona eura, a profitiraju pojedinci. Naplaćuje se ukupno pola miliona eura naknada, dok se u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, od koncesija u budžet godišnje slije i do 20 miliona eura.

Nijedna vlada nije ništa uradila

“Ne samo da ova, sadašnja Vlada nije poduzela ništa po pitanju koncesija, nego nisu ni sve prethodne vlade do danas”, ističe Mirsad Hasanović, član Komisije za koncesije.

To se mora mijenjati, ako je namjera da Koridor Vc bude završen u razumnom roku, a ne za 17 godina, kaže državni ministar prometa i komunikacija Ismir Jusko.

“U proteklih šest mjeseci ja sam imao preko osam sastanaka, sa preko osam investitora, koji su ovog momenta spremni ući u koncesiju. Ovo Ministarstvo nije nadležno za raspisivanje međunarodnog tendera. Mi smo stvorili pretpostavke, sada su na redu entitetska ministarstva”, rekao je on.

Postojeći model finansiranja kreditima je, dodaje, iscrpljen. Koridor Vc koštat će 1,8 milijardi eura.

Izvor: Al Jazeera