Budimpešta: Ljepotica na Dunavu

Budimpešta je jedan je od najljepših gradova Evrope (Ustupljeno Al Jazeeri)

Budimpešta je glavni politički, industrijski, trgovački i saobraćajni centar Republike Mađarske. Prva naselja na području Budimpešte sagradili su Kelti godinu dana prije naše ere. Nakon rimskog osvajanja izgrađeno je naselje pod imenom Aquincum, koje je postalo glavni grad Donje Panonije (106.g.n.e). Rimljani su izgradili puteve, amfiteatare, kupališta i kuće s podnim grijanjem u utvrđenom vojnom logoru. Ovo područje se nalazi na mjestu današnjeg Óbud okruga u Budimpešti.

Grad je postao jedinstven 1873. godine spajanjem Budima i Starog Budima (Obuda) na zapadnoj obali Dunava, s Peštom na istočnoj obali. Bila je drugo središte u Austro-Ugarskom carstvu, koje se raspalo 1918. godine. Jedan je od najljepših gradova Evrope, s velikim brojem spomenika, raznovrsnih građevina, prelijepe arhitekture, sa predivnim i upečatljivim mostovima koji čine grad posebnim. Budimpeštanski metro je najstariji u Evropi, a drugi najstariji na svijetu. Izgrađen je 1894. godine i nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.

Váci utca je glavna pješačka ulica i jedna najpoznatijih u Budimpešti. Direktno izlazi na Vörösmarty trg, koji je najprometnijie mjesto u gradu. U  ljetnim mjesecima možete  uživati u nekoj od bašti, dok  su  zimi  za vrijeme novogodišnjih praznika na Trgu postavljene male kućice koje nude razne vrsta hrane i pića, suvenire…

Također, na Vörösmarty trgu nalaze se i prodavnice najpoznatijih svjetskih brendova, poznata slastičarna Gerbeaud, te spomenik posvećen Mihály Vörösmartyu, koji je bio autor drame i poezije, te poznat po svojim domoljubnim stihovima.

Gerbeaud ház (kuća) je jedna od najvećih slastičarni u Evropi. Kompaniju je osnovao Henrik Kugler 1858. godine. U centar Budimpešte, odnosno na Vörösmarty trg  izmještena je 1870. godine. U ovoj slastičarni možete konzumirati kvalitetnu kafu i ukusne kolače prema orginalnoj recepturi. Unutrašnjost se odlikuje finim materijalima kao što su zlato, mramor i kristal, koje privlači ljude iz najvišeg društvenog sloja.

Zgrada Mađarskog parlamenta je najveća zgrada u Mađarskoj

Zgrada Mađarskog parlamenta i čuveni Lančani most

Zgrada Mađarskog parlamenta (mađ. Országház) je najveća zgrada u Mađarskoj, druga u Evropi, a treća u svijetu. Izgrađena je u neogotičkom stilu i svečano otvorena na 1000-godišnjicu osnivanja Mađarske države. Danas je u Parlamentu sjedište Narodne skupštine Mađarske.

Lančani most (mađ. Széchenyi lánchíd) je jedan od najpoznatijih budimpeštanskih simbola. Izgrađen je u periodu od 1840. do 1849. godine. Prvi je stalni most koji povezuje Budim i Peštu. Ime je dobio po grofu Széchenyi Istvánu, reformatoru i piscu.

U blizini Lančanog mosta je lift (Budavári Sikló) koji će nas odvesti do srednjovjekovnog Budima.

Budim pokriva trećinu teritorije Budimpešte. Pretežno je brdovit i prekriven šumom. Bio glavni grad Ugarske (od 1361. godine) sve dok nije pao pod vlast Osmanlija (1541. godine). Krajem 17. stoljeća Budim pada u ruke Habzburgovaca. Proglašen je slobodnima kraljevskim

gradom 1703. godine, da bi 1784. godine ponovo dobio status glavnog grada.

Budimski dvorac je dvorski kompleks mađarskih kraljeva u Budimpešti. Najstariji dijelovi potiču iz 1265.godine, izgrađeni po nalogu mađarskog kralja Bele IV. Od 1410. do 1420. godine kralj Sigismund je značajno povećao palatu i izabrao je za svoju rezidenciju. Tokom njegove vladavine postala je najveća gotička palata u kasnom srednjem vijeku. Posljednja faza izgradnje dvorca desila se u ranoj renesansi pod vodstvom Matthiasa Corvinusa. U dvorcu se nalazi Muzej historije Budimpešte, Mađarska nacionalna galerija i Nacionalna biblioteka. Sa terase dvorca pruža se predivan pogled na Dunav i budimpeštanske mostove. U blizini Budimskoj dvorca je Crkva sv. Matijaša, izgrađena u 15. stoljeću, u kasnom gotičkom stilu. Službeni naziv je Crkva naše Gospe, a ime po kralju Matijašu dobila je u 15. stoljeću, zbog njegovih zasluga za obnovu Crkve. Za vrijeme Osmanske vladavine bila je pretvorena u džamiju.

U blizini Crve počinju zidine Ribarske tvrđave. Sastoje se od sedam tornjeva, koji simboliziraju sedam plemena, koji su se doselili i formirali Mađarsku državu. Tokom srednjeg vijeka na istom mjestu nalazila se Riblja tržnica, pa odatle i potiče ime tvrđave. Također možemo vidjeti bronzani kip Stjepana, koji je izgrađen 1906. godine. Frigyes Schulek je krajem 19. stoljeća dizajnirao graciozan sistem stepenica koje se protežu od Dunava pa do vrha tvrđave.

Lančani most je jedan od najpoznatijih budimpeštanskih simbola

Elizabetin most i Citadela

Most slobode (mađ. Szabadság híd) je drugi budapeštanski most. Izgrađen je u periodu od 1894.- 1896. godine po projektu Jánosa Feketeházya. Otvorenju mosta prisustvovao je austrougarski kralj Francis Joseph. Treći most izgađen kao veza između Budima i Pešte jeste Erzsébet híd (Elizabetin most). Ime je dobio po kraljici Elizabeti, supruzi kralja Francis Josepha, koju su 1898. godine ubili anarhisti u Ženevi. Izgrađen je u periodu od 1897. do 1903. godine u vrijeme korupcijskog skandala. Nažalost, most je srušen u Drugom svjetskom ratu, a novi je izgrađen u periodu od 1960. do 1964. godine.

Do Citadele, smještene na najvišoj tački grada, može se doći pješice u niz stepenica koja polaze u blizini Elizabetinog mosta. Tvrđavu su izgradili Habzburgovci 1854. godine, nakon revolucije, kao znak prijetnje buntovnim Mađarima. U tvrđavi su izloženi predmeti iz njene historije i izložba fotografija pod nazivom „Ustanak u Budimpešti“. Sa platoa koji se nalazi ispred Citadele, pruža se divan panoramski pogled na Budimpeštu.

Velika sinagoga izgrađena je u periodu između 1854.-1859. godine u pseudomaurskom stilu, po projektu Ludwiga Förstera. Najveća je sinagoga u Evropi. Tokom Drugog svjeskog rata doživjela je teška oštećenja. Uz sinagogu se može obići još Jevrejski muzej koji je završen 1931. godine, Hram heroja, Jevrejsko groblje i Holokaust memorijalni centar.

Trg heroja je najveći budimpeštanski trg

Trg heroja (mađ. Hősök tere)

Trg heroja je najveći budimpeštanski trg. Smješten je na kraju Andrássy avenije, koja je pod zaštitom UNESCO-a. Trgom dominira Milenijski spomenik koji obilježava 1000 godina od dolaska mađarskih osvajačkih plemema. Kip Arpada, okružen je sa šest konjanika koji zajedno predstavljaju vođe mađarskih osvajačkih plemena. Sa bočnih strana Trga smješteni su Muzej likovnih umjetnosti (Szépmuvészeti), i Muzej savremene umjetnosti (Műcsarnok).  U neposrednoj blizini Trga su je Gradski park (mađ. Városligeti Műjégpálya) i dvorac Vajdahunyad vára. Klizalište je u sastavu gradskog parka, i jedno je od najvećih i najstarijih u Evropi. U ljetnim mjesecima privlači veliki broj turista i lokalnog stanovništva, koji uživaju u plovidbi, dok u zimskom periodu se koristi kao klizalište.

Vajdahunyad vára je dvorac izgrađen u krajem 19. stoljeća. Prvobitno je napravljen za izložbu, od kartona i drveta, ali je postao toliko popularan da su ga nakon izložbe izgradili od kamena i cigle. U dvorcu je smješten Poljoprivredni muzej.

Zgrada Mađarske opere je jedan od najljepših objekata u Budimpešti

Bazilika sv. Ištvana, Mađarska opera,

Bazilika sv. Istvana je glavna i najveća crkva u Budimpešti. Izgrađena je 1905. godine u neoklasičnom stilu, po projektu Józsefa Hilda. Ime je dobila po Istvánu, prvom kralju Mađarske, čija se desna ruka nalazi u Bazilici. Sa kupole Bazilike pruža se divan pogled na grad.

Zgrada Mađarske opere je jedan od najljepših objekata u Budimpešti. Izgrađena je u neorenesansnom stilu sa elementima baroka, a izgradnja je trajala od 1875. do 1884. godine. Zgrada je bogato ukrašena i smatra se jednim od najvećih arhitektonskih ostvarenja. Ispred zgrade su postavljeni kipovi Franca Lista, poznatog mađarskog pjesnika i Ferenca Erkela, osnivača mađarske filharmonije.

Izvor: Al Jazeera