Bugarska, nova prepreka Skoplju na EU putu
Piše: Metodi Metodijev
Makedonija je još jednom blokirana u Briselu. Iako su makedonski mediji, pa i predstavnici vlasti, prije posljednjeg ovogodišnjeg zasjedanja Evropskog vijeća u Briselu najavljivali da bi Skoplje moglo dobiti datum za početak pregovora za članstvo u Evropskoj uniji (EU), a makedonski ministar vajnskih poslova Nikola Popovski na sastanku s državnom sekretarkom Sjedinjenih Američkih Država Hillary Clinton zatražio američku pomoć, sve je bilo uzalud.
Da će biti negativan ishod po Makedoniju na samitu u Briselu, na kojem je razmatran proces evropskih integracija država Zapadnog Balkana, bilo je vidljivo već nakon izjava ministra vanjskih poslova Grčke Dimitrisa Avramopoulosa.
“Jačanje nacionalizma i populizma u nekim susjednim zemljama izvor je velike zabrinutosti. Jasno i glasno sam rekao svima da je takvo ponašanje neprihvatljivo. Zemlje kandidati za članstvo, nezavisno od toga da li je riječ o NATO-u ili EU-u, moraju poštivati principe i vrijednosti ujedinjenje Evrope. Svi kriteriji i uslovi za članstvo se moraju kompletno ispuniti”, poručio je šef grčke diplomatije.
Avramopoulos: ‘Jačanje nacionalizma i populizma u nekim susjednim zemljama izvor je velike zabrinutosti.’
Evropski komesar za proširenje Štefan Fule je kazao uoči samita EU-a kako je, što se Makedonije tiče, rješenje moguće jedino s otvorenom politikom Skoplja prema susjedima, prije svega Bugarskoj i Grčkoj. On je rekao da je memorandum koji je Atina ponudila Makedoniji dobra osnova za nastavak razgovora, da je Grčka uveliko promijenila raniji nepomirljivi stav i da Skoplje ne bi trebalo propustiti svoju šansu.
‘Nisu spremni za to’
No, u međuvremenu se u odnose Grčke i Makedonije iznenada umiješala i Bugarska. U nekoliko navrata je bugarski predsjednik Rosen Plevneliev izjavio da “naredni izvještaj Evropske komisije (EK) za napredak Makedonije nije adekvatan ulozi Skoplja u procesima regionalne saradnje”.
On je upozorio kako “Bugarska snažno podržava evropsku perspektivu Makedonije, ali naša podrška nije bezuslovna”. Bugarski predsjednik je naglasio kako je u svom izvještaju EK iznijela stav da su odnosi između Sofije i Skoplja “primjer dobrosusjedstva, ali da se on ne slaže s takvim stavom Brisela”.
Plevneliev je izrazio žaljenje što se u Makedoniji “istrajava na nacionalističkoj retorici i diskriminatorskim postupcima prema građanima koji se izašnjavaju kao Bugari”, te kako je protiv postavljanja “svakojakih prepreka predstavnicima bugarske privrede i biznisa”. Ukratko, bugarski šef države je insistirao na “prestanku antibugarske kampanje u Makedoniji”.
Ranije, krajem oktobra, na sastanku s Fuleom, Plevneliev je izjavio da Makedonija još nije spremna pridružiti se EU-u.
Čak 44 posto anketiranih smatra da Bugarska može podržati Makedoniju na evropskom putu samo ako u ovoj zemlji ‘prestane antibugarska propaganda’.
“Mi ne negiramo evropsku perspektivu Makedonije, pomažemo i podržavamo Skoplje, ali oni još nisu spremni za to”, nastavio je Plevneliev. On je ponudio da budu organizirane zajedničke proslave historijiskih događaja i pozvao je Makedoniju da poštuje potpisanu Deklaraciju o dobrosusjedstvu iz 1999. godine, čak je ponudio da bude potpisan novi sličan dogovor.
Jedna od najutjecajnih bugarskih agencija NCIOM objavila je nedavno istraživanje javnog mnijenja u Bugarskoj, prema kojem samo osam posto Bugara bezuslovno podržava proces eurointegracija Makedonije, dok 18 posto zastupa mišljenje da Sofija ne treba podržavati Skoplje u tom procesu.
Narednih 44 posto anketiranih smatra da Bugarska može podržati Makedoniju na evropskom putu samo ako u ovoj zemlji “prestane antibugarska propaganda”.
Dvojno državljanstvo
Zvanične vlasti u Skoplju negiraju da u ovoj zemlji postoji bugarska manjina. Prema zadnjem popisu stanovništva, u Makedoniji se prije desetak godina ukupno 1.417 osoba opredijelilo kao Bugari. Međutim, do kraja prošle godine više od 35.000 Makedonaca je dobilo bugarsko državljanstvo, a još desetine hiljada su podnijele molbe i očekuju da im se bugarsko državljanstvo dodijeli u narednom periodu.
Komisija za državljanstvo u Predsjedništvu Bugarske nije htjela komentarati ove podatke.
Prema zadnjem popisu stanovništva, u Makedoniji se prije desetak godina ukupno 1.417 osoba opredijelilo kao Bugari.
Neki intelektualci i književnici u Makedoniji, primjerice Mladen Sarbinovski i Mile Nedelkovski, nemaju dvojno državljanstvo, ali otvoreno ispoljavaju svoj bugarski identitet. U bugarskim i grčkim naučnim lingvističnim krugovima je zastupljeno mišljenje da je makedonski jezik pismena književna regionalna norma bugarskog jezika, koja je paralelna s banatskim bugarskim jezikom.
Za sada nema zvaničnih reakcija Skoplja zbog izjava bugarskih zvaničnika. Sudeći prema izjavama predsjednika Plevnelieva, Sofija će, uz Atinu, postati drugi “kamen spoticanja” na euroatlantskom putu Makedonije.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera