Bugarska predsjedava EU-om, Balkan u fokusu

Bugarska, EU, Logo, Predsjedanje
Logo predsjedateljstva sastoji se od tri simbola bugarskog identiteta – ćirilice, tradicionalnog veza i boja zastave (EPA)

Bugarska je u ponedjeljak preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom tijekom kojeg će pokušati osnažiti europsku perspektivu zapadnog Balkana.

Bugari su definirali četiri glavna prioriteta koji će biti u fokusu njezina predsjedanja EU-om: budućnost Europe i mladi, gospodarski rast i socijalna kohezija; europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana; sigurnost i stabilnost te digitalna ekonomija.

U tome se posebno ističe jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.

Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedateljstvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedateljstvo.

Integracija je prirodan proces

Želi da se sa svakom od zemalja u regiji dogovori jasan akcijski plan s konkretnim koracima koje trebaju učiniti kako bi ubrzale približavanje EU-u, prenosi Hina.

Ne želi im, međutim, buditi lažne nade, nego će se usredotočiti na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, na pitanja koja ne izazivaju prijepore kao što su suradnja u razvoju prometne i energetske infrastrukture, komunikacija i obrazovanja.

“Mir, stabilnost i budućnost Europe ovise o zapadnom Balkanu. Europski projekt neće biti potpun bez tih zemalja”, kazala je bugarska ministrica zadužena za predsjedanje EU-om Liljana Pavlova u intervjuu za Reuters.

“Njihova integracija je prirodan proces, koji je u određenoj mjeri pao u sjenu, ali taj proces treba nastaviti i sada je vrijeme za to”, rekla je ona.

Bugarska, koja je ušla u EU 2007. godine, zajedno s Rumunjskom, pritom naglašava da podržava individualni pristup koji podrazumijeva da će napredak svake zemlje ovisiti o njezinu ispunjavanju uvjeta za članstvo.

Samit Unije i zapadnog Balkana

“Definitivno ne želimo buditi lažne nade. Ali kada ih podržimo projektima, ulaganjima, kada se oni osjećaju dijelom europske obitelji, to je zapravo europska perspektiva o kojoj govorimo”, kazala je.

“Želimo bolju povezanost, bolju regionalnu suradnju i trgovinu u regiji što će običnim ljudima omogućiti da osjete što Europa znači za njihov život i njihovu budućnost”.

Bugarska najavljuje da će 17. i 18. svibnja u Sofiji organizirati summit EU-a i zapadnog Balkana, koji bi još jednom trebao potvrditi europsku perspektivu regije.

Sofija se nada da će na summitu biti postignuti konkretni dogovori o jačanju prometnih, energetskih i digitalnih veza između zemalja regije i EU-a.

Također će tražiti više europskog novca za nove autoceste, željezničke pruge i energetsku infrastrukturu, kao i financiranje Svjetske banke, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Bugarska također želi smanjiti naknade za roaming za zemlje zapadnog Balkana, kao što su one ove godine smanjene za europske građane, te poticati razvoj širokopojasnog interneta u regiji.

Europska komisija najavila je da će u veljači objaviti strategiju za pristupanje Srbije i Crne Gore u EU.

Blokada ulaska u Schengen

Te dvije zemlje najviše su napredovale na tom putu i po nekim procjenama mogle bi ući u EU 2025. godine.

Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik, koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana.

Bugarska očekuje da će do kraja 2018. godine moći ući u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu.

Neki bugarski analitičari smatraju da bi šestomjesečno predsjedanje EU-om trebala iskoristiti i da skrene pozornost na neke svoje probleme u odnosima s Unijom, prije svega na blokadu ulaska u Schengen.

Bugarska je tehnički spremna za šengensku zonu još od 2011. godine, a predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker rekao je u rujnu da bi je trebalo primiti što je moguće prije, zajedno s Rumunjskom, no tome se protive neke zemlje članice, prije svega Njemačka i Nizozemska.

Ne želi biti ‘crna ovca’

Zemlja je, također, i dalje pod posebnim monitoringom EK-a zbog situacije na području pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Monitoring joj je, kao i Rumunjskoj, uveden prilikom ulaska u EU 2007. godine zbog nedovoljnog napretka na tom području.

Uz to, EK redovito je upozorava na “prekomjerne makroekonomske neravnoteže”.

Bugarska je jedna od najsiromašnijih i najmanje razvijenih članica EU-a, no ne želi da je se smatra “crnom ovcom” EU-a i u predsjedanju Unijom vidi priliku da se dokaže kao pouzdan i stabilan partner i važan europski igrač.

Izvor: Agencije