Bugarska predsjedava EU-om, Balkan u fokusu
Bugarska je u ponedjeljak preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom tijekom kojeg će pokušati osnažiti europsku perspektivu zapadnog Balkana.
Bugari su definirali četiri glavna prioriteta koji će biti u fokusu njezina predsjedanja EU-om: budućnost Europe i mladi, gospodarski rast i socijalna kohezija; europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana; sigurnost i stabilnost te digitalna ekonomija.
U tome se posebno ističe jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.
Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedateljstvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedateljstvo.
Integracija je prirodan proces
Želi da se sa svakom od zemalja u regiji dogovori jasan akcijski plan s konkretnim koracima koje trebaju učiniti kako bi ubrzale približavanje EU-u, prenosi Hina.
Ne želi im, međutim, buditi lažne nade, nego će se usredotočiti na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, na pitanja koja ne izazivaju prijepore kao što su suradnja u razvoju prometne i energetske infrastrukture, komunikacija i obrazovanja.
“Mir, stabilnost i budućnost Europe ovise o zapadnom Balkanu. Europski projekt neće biti potpun bez tih zemalja”, kazala je bugarska ministrica zadužena za predsjedanje EU-om Liljana Pavlova u intervjuu za Reuters.
“Njihova integracija je prirodan proces, koji je u određenoj mjeri pao u sjenu, ali taj proces treba nastaviti i sada je vrijeme za to”, rekla je ona.
Bugarska, koja je ušla u EU 2007. godine, zajedno s Rumunjskom, pritom naglašava da podržava individualni pristup koji podrazumijeva da će napredak svake zemlje ovisiti o njezinu ispunjavanju uvjeta za članstvo.
Samit Unije i zapadnog Balkana
“Definitivno ne želimo buditi lažne nade. Ali kada ih podržimo projektima, ulaganjima, kada se oni osjećaju dijelom europske obitelji, to je zapravo europska perspektiva o kojoj govorimo”, kazala je.
“Želimo bolju povezanost, bolju regionalnu suradnju i trgovinu u regiji što će običnim ljudima omogućiti da osjete što Europa znači za njihov život i njihovu budućnost”.
Bugarska najavljuje da će 17. i 18. svibnja u Sofiji organizirati summit EU-a i zapadnog Balkana, koji bi još jednom trebao potvrditi europsku perspektivu regije.
Sofija se nada da će na summitu biti postignuti konkretni dogovori o jačanju prometnih, energetskih i digitalnih veza između zemalja regije i EU-a.
Također će tražiti više europskog novca za nove autoceste, željezničke pruge i energetsku infrastrukturu, kao i financiranje Svjetske banke, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Bugarska također želi smanjiti naknade za roaming za zemlje zapadnog Balkana, kao što su one ove godine smanjene za europske građane, te poticati razvoj širokopojasnog interneta u regiji.
Europska komisija najavila je da će u veljači objaviti strategiju za pristupanje Srbije i Crne Gore u EU.
Blokada ulaska u Schengen
Te dvije zemlje najviše su napredovale na tom putu i po nekim procjenama mogle bi ući u EU 2025. godine.
Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik, koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana.
Bugarska očekuje da će do kraja 2018. godine moći ući u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu.
Neki bugarski analitičari smatraju da bi šestomjesečno predsjedanje EU-om trebala iskoristiti i da skrene pozornost na neke svoje probleme u odnosima s Unijom, prije svega na blokadu ulaska u Schengen.
Bugarska je tehnički spremna za šengensku zonu još od 2011. godine, a predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker rekao je u rujnu da bi je trebalo primiti što je moguće prije, zajedno s Rumunjskom, no tome se protive neke zemlje članice, prije svega Njemačka i Nizozemska.
Ne želi biti ‘crna ovca’
Zemlja je, također, i dalje pod posebnim monitoringom EK-a zbog situacije na području pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Monitoring joj je, kao i Rumunjskoj, uveden prilikom ulaska u EU 2007. godine zbog nedovoljnog napretka na tom području.
Uz to, EK redovito je upozorava na “prekomjerne makroekonomske neravnoteže”.
Bugarska je jedna od najsiromašnijih i najmanje razvijenih članica EU-a, no ne želi da je se smatra “crnom ovcom” EU-a i u predsjedanju Unijom vidi priliku da se dokaže kao pouzdan i stabilan partner i važan europski igrač.
Izvor: Agencije