Bugarska želi veću saradnju s regijom
Piše: Metodi Metodijev
Prema podacima Ministarstva ekonomije, energetike i turizma Bugarske, promet u 2011. godini s regionom iznosio je blizu 11 milijardi eura, što predstavlja 25,2 posto od ukupnog prometa Bugarske.
Statistikom je obuhvaćena trgovinska razmjena s Turskom, Grčkom, Kiprom, Makedonijom, Srbijom, Kosovom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Rumunijom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom. U spomenutom periodu registriran je rast od 19,6 procenata u odnosu na 2010. godinu.
Vodeće zemlje u trgovinskoj i robnoj razmjeni Bugarske sa susjednim zemljama su Rumunija (3,5 milijarde eura), Turska (2,8 milijarde eura), Grčka (2,7 milijarde eura), Srbija (732,3 miliona eura) i Makedonija (711,9 miliona eura).
Trgovinski odnosi između Bugarske i Bosne i Hercegovine, te između Bugarske i Crne Gore su svojevrsno ogledalo poslovne aktivnosti među spomenutim državama. Tržišta Bosne i Hercegovine i, naročito, Crne Gore su relativno mala, a osim toga obje zemlje, kao i Bugarska, trpe posljedice globalne finansijske i ekonomske krize.
U 2006. godini Srbija i Crna Gora su se odvojile, tako da se posebni statistički podaci o bilateralnoj trgovini između Bugarske i Crne Gore vode od početka 2007. godine.
Trgovinska i robna razmjena između Bugarske i Crne Gore (u milionima eura):
|
Godina |
Uvoz |
Izvoz |
Promet |
Stanje |
|
2007. |
4,74 |
29,9 |
5,12 |
4,36 |
|
2008. |
10,34 |
0,23 |
10,57 |
10,11 |
|
2009. |
10,38 |
0,87 |
11,26 |
9,53 |
|
2010. |
13,44 |
1,32 |
14,76 |
12,12 |
|
2011. |
12,08 |
0,47 |
1,.55 |
11,61 |
|
1-8. 2011. |
8,08 |
0,27 |
8,35 |
7,81 |
|
1-8. 2012. |
8,70 |
0,50 |
9,20 |
8,20 |
Trgovinska i robna razmjena između Bugarske i Bosne i Hercegovine (u milionima eura):
|
Godina |
Uvoz |
Izvoz |
Promet |
Stanje |
|
2007. |
27,108 |
23,468 |
50,575 |
3,640 |
|
2008. |
52,626 |
13,926 |
66,550 |
38,703 |
|
2009. |
40,657 |
4,367 |
45,024 |
36,290 |
|
2010. |
33,594 |
6,388 |
39,982 |
27,206 |
|
2011. |
40,937 |
7,790 |
48,727 |
33,147 |
|
1-8. 2011. |
27,378 |
4,532 |
31,91 |
22,846 |
|
1-8. 2012. |
23,386 |
11,073 |
34,45 |
12,313 |
U oba slučajeva robna razmjena s Bugarskom je negativna i za Bosnu i Hercegovinu i za Crnu Goru.
S druge strane, razlozi za nizak nivo trgovine i robne razmjene se mogu naći u obostranom lošem poznavanju tržišta i svoje tradicionalne orijentacije prema drugim, većim tržištima (u slučaju Srbije i Slovenije), kao i u sniženim kapacitetima privrede zbog spomenutih globalnih ekonomskih neprilika.
Poslovni forumi
U bugarskom Ministarstvu ekonomije smatraju da je, u cilju promoviranja saradnje među zemljama, potrebno da se organiziraju izložbe u Bugarskoj, Bosni i Hercegovioni i Crnoj Gori. U cilju uspostavljanja kontakta između poslovnih subjekata iz Bugarske, s jedne strane i iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, s druge strane, potrebno je organizirati poslovne forume i pokrenuti aktivnu saradnju privrednih komora i stručnih organizacija, zajedničko učešće na sajmovima…
Produbljivanje privredne saradnje je moguće u najvećoj mjeri u oblastima poljoprivrede, prehrambene industrije, građevinarstva, telekomunikacije, proizvodnje duhanskih proizvoda…
Bugarski proizvođači imaju ogroman potencijal za izvoz u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u oblastima prehrambene industrije, polufabrikata, smrznutog voća i povrća…
Memorandum s BiH
U cilju poboljšavanja privredne saradnje, 2013. godine se očekuje potpisivanje memoranduma o ekonomskoj saradnji između Bugarske i Bosne i Hercegovine. Predviđeno je da manifestacija bude propraćena bilateralnim poslovnim forumom.
Sektori u kojima će kompanije tražiti učešće su: poljoprivreda, turizam i hotelijerstvo, saobraćajna infrastruktura, usluge, obrada drveta, građevinarstvo, energetika… U ime Bosne i Hercegovine organizator manifestacije će biti Vanjskotrgovinska komora ove zemlje.
Saradnja između Bugarske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u oblasti energetike se mora razvijati u okvirima saradnje energetskih zajednica u oblasti korištenja hidropotencijala i proizvodnje “zelene” energije iz obnovljivih izvora, a, također, i u proširenju gasne infrastrukture u regiji Zapadnog Balkana.
Dunavska regija
U pogledu turizma, zemlje mogu sarađivati u okvirima Strategije Evropske unije (EU) za Dunavsku regiju. Strategija ima za cilj da ujedini napore zemalja širom dunavskog sliva za efikasno provođenje principa Evropske kohezione politike na makroregionalnom nivou.
Dunavska regija obuhvata osam država članica EU-a i šest zemalja van EU-a (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija).
Očekuje se da će 2012. godine nivo trgovine između Bugarske, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine ostati isti kao 2011. godine, s tendencijom neznatnog povećanja. S druge strane, očekuje se blagi pad trgovinske razmjene između Bugarske i Srbije.
Promet s Hrvatskom postepeno se smanjuje posljednjih nekoliko godina, ali taj trend postoji i s drugim zemljama, pošto su sve, manje ili više, pogođene globalnom ekonomskom krizom.
I u Bugarskoj i u Hrvatskoj (kao i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije) mala i srednja preduzeća se suočavaju sa sve većim finansijskim poteškoćama u procesu provođenja aktivnosti, a neke velike kompanije u Hrvatskoj su prijavile negativan ekonomski rezultat.
Trgovina između Bugarske i Hrvatske (u milionima eura):
|
Godina |
Izvoz |
Uvoz |
Promet |
Stanje |
|
2007. |
125,655 |
80,305 |
205,959 |
45,350 |
|
2008. |
126,882 |
64,470 |
191,351 |
62,412 |
|
2009. |
70,070 |
36,889 |
106,959 |
33,181 |
|
2010. |
81,942 |
35,712 |
127,654 |
46,853 |
|
2011. |
82.671 |
27.266 |
109.937 |
55.405 |
|
1-8. 2011. |
70,361 |
19,152 |
89,513 |
51,209 |
|
1-8. 2012. |
41,514 |
19,422 |
60,936 |
22,092 |
Generalno, Bugarska insistira i insistirat će na održavanju dobrih trgovinskih i ekonomskih odnosa sa zemljama bivše Jugoslavije i Jugoistočne Evrope u cjelini.
Izvor: Al Jazeera