Bugarski ‘big boom’

Iako Bugarska ima imidž zatvorene i zaostale države nekadašnjeg istočnog bloka, već sam pogled na aerodromsku zgradu Sofije razbija te predrasude.

Danas je Bugarska, pored Njemačke, jedina zemlja koja je uspjela zadržati deficit ispod očekivanih tri posto, a predviđa se da će deficit u budućnosti biti još manji, čak 1,5 posto.

Deljan Dobrev, ministar ekonomije Bugarske, kaže: “Da, mi smo vrlo ponosni na javne finansije. Koristimo fondove Evropske unije (EU) i na taj način pokrivamo 80 posto troška izgradnje autocesta.”

“Tajna je trošiti manje. Svi trošimo manje, uključujući i moje ministarstvo”, zaključio je on.

“Od kako je na vlasti premijer Bojko Borisov, iz inostranstva je povukao mlade ljude i dao im priliku, a u svoju zemlju vratio se i Simeon Djankov”, izvještava iz Sofije reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga.

Simeon Djankov prvi je ministar finansija bivšeg socijalističkog bloka u vrhu Evropske centralne banke (ECB).

“U zadnjih godinu, godinu i po bilježimo pozitivan utjecaj, ali bismo voljeli da i naši susjedi imaju jaku ekonomiju”, rekao je on.

Život sa 370 eura mjesečno

Bugarska je jedna od rijetkih zemalja koje u ovoj svjetskoj krizi bilježe ekonomski rast.

Uprkos blagom privrednom rastu i mjerama štednje koje donose odlične rezultate, Bugari ipak žive relativno loše.

Žive teško, s prosječno 370 eura na mjesec.

Milena je profesorica engleskog jezika, bez posla, ali i bez socijalne pomoći.

Ona kaže: “Nemam čak ni socijalnu pomoć, jer oni tvrde da ne želim raditi. Ali, želim raditi, prijavila sam se na zavod za zapošljavanje.”

Cijene su skočile tri, četiri puta, a plata je ostala ista.

Penzije su male, od 100 do najviše 300 eura.

Vlada poručuje da će se situacija u zemlji popraviti veoma brzo, možda čak i do kraja godine, jer se okreću starim tržištima istoka: Libije, Libana, Katara, Saudijske Arabije i Turske.

Svetlana Kostandinova iz Instituta za tržišnu ekonomiju objašnjava: “To je nešto što nas čini ponosnima, no problem je što to nije dovoljno. To su generalni preduvjeti koje smo morali odraditi, ali to nije dovoljno da bi ljudi krizu osjećali s više optimizma.”

Izvor: Al Jazeera