Carinska unija: Vučićeva želja za investicijama ili politička igra

Zbog novih granica i carinskih procedura, kamioni čekaju između sedam i 48 sati (Ilustracija)

Dok jedni analitičari smatraju da je ideja premijera Srbije Aleksandra Vučića o formiranju carinske unije trenutno politički neizvodiva i ekonomski iracionalna, drugi tvrde da bi takva unija doprinijela pomirenju u regiji kroz ekonomiju.

Vučić je austrijskom kancelaru Christianu Kernu tokom njegove posjete Srbiji predao “papir” o Zapadnom Balkanu s ciljem formiranja slobodnog tržišta i carinske unije u regiji.

Riječ je o ideji koja, kako je objasnio Vučić, ima za cilj da se “približe naše teritorije” i olakša protok robe.

“To je moja ideja. Uručio sam ‘papir’ kancelaru Kernu, a ideja je da se napravi slobodna trgovinska zona i carinska unija, čime ćemo postati veće i atraktivnije tržište. Time bismo približili naše teritorije i zemlje na Zapadnom Balkanu, čime naši kamioni ne bi gubili po 20 sati na granicama, već bismo smanjili čekanje na dva-tri [sata], a time bismo postali mnogo veće i atraktivnije tržište za investitore”, rekao je Vučić.

On je i prije sastanka s Kernom izjavljivao da je carinska unija na Zapadnom Balkanu njegov san.

Različiti trgovinski interesi

Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović smatra da bi uniju koju predlaže Vučić bilo iracionalni realizirati, s obzirom na to da je trgovinska razmjena među zemljama za koje je predviđeno da budu članice asimetrična i da postoje potpuno različiti trgovinski interesi.

“Stvaranjem takve unije dobili bismo još jednu tvorevinu koja bi prije mogla postati predmet rasprava i suprotstavljanja dnevnopolitičkih interesa nego što bi donijela konkretne rezultate, polazeći, npr., samo od toga da bi nadležnosti u svakoj od zemalja članica trebalo delegirati pojedinim institucijama, pronaći sredstva za njihovo finansiranje i ustanoviti mehanizme kontrole njihovih aktivnosti”, ističe ona.

Tvrdi da su zemlje koje su ciljane već članice CEFTA-e, a na konkretnim slučajevima vezanim za prehrambene i duhanske proizvode tokom prethodnih godina postojali su brojni primjeri na osnovu kojih je bilo vidljivo da posebno Srbija i Bosna i Hercegovina imaju direktno suprotstavljene interese vezane za zaštitu nacionalnih proizvoda.

Dodaje da bi najveću, a možda i jedinu korist od formiranja carinske unije imala Srbija, s obzirom na nivo razmjene sa susjednim zemljama.

“I ta korist za Srbiju bila bi niža od prihoda koje se u njen budžet slivaju od carina po osnovu uvoza iz susjednih zemalja, osim ukoliko se ne bi koristila politika klasičnog dampinga. Upravo takvu dampinšku praksu sve češće možemo vidjeti u Crnoj Gori, gdje izuzetno jak uvoznički lobi za veliku korist manje grupe lokalnih moćnika stimuliše uvoz jeftinijih prehrambenih proizvoda iz Srbije i time direktno ugrožava domaće proizvođače hrane, pravdajući to tržišnim principima iako svaka racionalna računica pokazuje drugačije”, misli Radović.

Ekspertica za Balkan iz Njemačke Martina Brusis tvrdi da dublja ekonomska integracija ima smisla zato što potiče ekonomski rast u regiji, ali da formiranje carinske unije, koja bi stajala nasuprot Evropskoj uniji, nema smisla imajući u vidu da su sve zemlje Zapadnog Balkana s Unijom potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i tako pristale na uspostavu slobodne trgovinske zone.

“Nisu poznati detalji Vučićevog prijedloga. Kada bi došlo do toga, odnosno kada bi se pregovaralo o tome, morale bi se poštovati obaveze članica Svjetske trgovinske organizacije na Zapadnom Balkanu (Albanija, Crna Gora).

Nije sigurno da li bi druge zemlje na Zapadnom Balkanu pristale na daljnju razgradnju ograničenja, jer Srbija, po CEFTA-inom dogovoru, ostvaruje velike viškove u izvozu. Moguće je da bi onda kompanije iz Srbije koje izvoze bile premoćne i da bi druge zemlje Srbiju gledale kao konkurenta”, navodi on.

Priprema za ulazak u predsjedničku kampanju

Smatra da se Vučićev prijedlog sigurno može posmatrati u kontekstu kampanje za predsjedničke izbore u Srbiji, kao i posjete zvaničnika EU-a Beogradu.

Zanimljivo je, tvrdi politički analitičar Davor Gjenero, da je na otprilike isti prostor koji sada Srbija u svojoj inicijativi vidi kao bescarinsku zonu Rusija mislila kad je ministar vanjskih poslova te zemlje Sergej Lavrov počeo govoriti o konceptu stvaranja zone četiri neutralne države na Balkanu, a ističe da se Vučićev prijedlog pojavio upravo sada, praktički istovremeno s inicijativom Johannesa Hahna, komesara za proširenje, za formiranje jedinstvene regionalne strategije izvoza.

“Zato je posebno zanimljivo da je premijer Vučić svoj projekt prvo predstavio upravo austrijskome kancelaru Christianu Kernu. Lansiranjem ove inicijative Vučić je pred austrijskim kancelarom izbjegao potrebu za jasno definiranje stava Srbije u odnosu na inicijativu koju je pokrenuo euro-komesar iz Austrije”, navodi.

Gjenero i Brusis sličnog su mišljenja kad je riječ o predizbornoj kampanji za mjesto predsjednika Srbije.

“Gospodin Vučić mjesecima se pažljivo priprema za ulazak u tu kampanju. Inicijativa za formiranje carinske unije na prostoru Zapadnog Balkana zamišljena je kao dio te kampanje. Osim toga, ona je i strategija izbjegavanja drugih inicijativa, ali i način kako da njen predlagač samog sebe dovede u fokus međunarodne politike, kao inovativni i pragmatični balkanski političar, koji pokreće inicijative za konsolidaciju regije”, smatra Gjenero.

Dodaje da je carinska unija bitno viši stepen međusobnog povezivanja država od zajedničkog tržišta, kakvo je formirano CEFTA-om, a da bi ona mogla funkcionirati, potrebna je vjerodostojnost država članica i visoko međusobno povjerenje, kojeg trenutno, kako tvrdi, nema ni u naznakama među državama na prostoru zapadnog Balkana.

“Naročito se nevjerojatnim čini stvaranje carinske unije između Srbije i Kosova, odnosno demontaža onoga što je za Kosovo državna granica, a što Srbija priznaje tek kao liniju administrativne podjele. Tako dugo dok briselski dijalog Beograda i Prištine jedva napreduje, a ne provode se niti elementi koji su dogovoreni, nezamislivo je eventualno stvaranje ovakvog ‘kvantnog skoka’, a za očekivati je da bi Priština ovu inicijativu mogla shvatiti i kao pokušaj dovođenja u pitanje uspostavljene razine državnosti Kosova.”

‘Carinska unija ne može se stvoriti preko noći’

Demontiranjem granice, ističe Gjenero, Srbija bi se na neki način našla u povoljnijem položaju i u odnosu na druge države u regiji, prije svega Bosnu i Hercegovinu, ali i Crnu Goru, gdje bi pod bescarinskim režimom mogla ostvarivati političke aranžmane koji bi destabilizirali i odnose u Bosni i Hercegovini, ali i u Crnoj Gori.

Navodi da objavljivanje inicijative za formiranje carinske unije iz Srbije, iz koje se još donedavno govorilo o ambiciji pristupanja EU-u do 2020. godine, govori o relativizaciji te ambicije.

“Carinsku uniju nije moguće stvoriti preko noći, a ako bi se sada počelo na njoj ozbiljno raditi, 2020. godina čini se daleko najranija u kojoj bi projekt mogao biti blizu tome da bude pod krovom. Budući da je nemoguće da Srbija istovremeno bude i dio EU-a i zapadnobalkanske carinske unije, jasno je da se ovdje radi o Vučićevoj deklaraciji i odustajanju od eurointegracijskih ambicija.”

Opasnost je, tvrdi, što bi pažnji “površnih eurokrata” sve druge opasnosti Vučićeve inicijative mogle izbjeći, a da bi se oni mogli fiksirati na to da se formiranjem takve zone gradi dugoročna čekaonica Zapadnog Balkana za članstvo u EU-u.

“Međutim, budući da Vučić u aktuelnim sastavima vlada zemalja regiona, izuzev Kosova i Albanije, ipak može dobiti podršku onih koji su ipak spremni da suštinske nacionalne interese, gdje je ključno jačanje domaće proizvodnje, podrede interesima lokalnih biznismena, prije svega vlasnicima trgovinskih lanaca, i ukoliko istraje u ovoj namjeri i ukoliko subjekti u BiH i Crnoj Gori prihvate ovu ideju, imat ćemo još niže cijene prehrambenih proizvoda sa srpskog tržišta i još manje konkurentne domaće proizvođače”, smatra Gjenero.

Politolog Čedomir Čupić ne misli da je Vučićeva ideja o carinskoj uniji ideja koja se poklapa s njegovim interesima u kampanji za predsjednika Srbije. Tvrdi, za razliku od Gjenera, da je to dobra ideja zato što približava sve zemlje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

“Jedan od načina približavanja EU-u jest formiranje carinske unije koja otvara mogućnost protoka ljudi, roba i kapitala. S druge strane, to je na duže vreme stvaranje poverenja”, kaže Čupić.

Pretpostavlja da iza te ideje stoje neki krugovi iz Evrope, pa da je i posjeta kancelara Austrije Kerna i ministra vanjskih poslova te zemlje Sebastiana Kurza utjecala na odluku da se ta ideja iznese u javnost.

“Ne bih rekao da se ideja veže za unutrašnju politiku Srbije jer takva ideja nije još prihvatljiva kod određenog broja ljudi zbog raznih odnosa u kojima se nalaze ove zemlje i uticaja koje dolaze od moćnih zemalja”, smatra on.

Ipak, zaključuje Čupić, pitanje ostvarenja te ideje nešto je drugo.

Izvor: Al Jazeera