Oglasi

Čavić: Privatizacija Ljubije ključ priče o dugu Mittala

Opozicija u RS-u tvrdi da se iza priče o poreskom dugu od 25 miliona eura krije priča o privatizaciji Rudnika željezne rude Ljubija.

1YSJCDjVrvs

Kompanija Arcelor Mittal iz Prijedora dobila je rok od 30 dana za dostavu potrebne dodatne dokumentacije za reprogram, potvrđeno je Al Jazeeri iz Ministarstva finansija bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Ta kompanija duguje entitetskoj Poreznoj upravi 25 miliona eura za naknadno utvrđeni dug za razdoblje od 2010. do 2013.

Mittal odgovara kako redovno plaća obaveze i kako će sudski dokazati ispravnost. Ipak, reprogram duga su zatražili.

U Poreznoj upravi objašnjavaju da je proces provjere trajao dvije godine. Najavljuju nove inspekcije u Mittalu i sljedeće godine.

„Pošto smo utvrdili da ima negativnih efekata transfernih cijena, onda smo izvršili prekid kontrole, što imamo pravo po Zakonu o poreskom postupku, i zatražili smo da to dokumentujemo. Pa smo onda angažovali jednu agenciju iz Londona, CRU, koja je relevantna kuća u svijetu, da nam pribavi podatke o cijenama na svjetskom tržištu“, kazala je Zora Vidović, direktorica Poreske uprave RS.

Priča o dugu i rudniku

Ekonomista Zoran Palović kaže kako se takva vrsta provjere rijetko primjenjuje u BiH. Dodaje da se spomenute transferne cijene koriste u međusobnom trgovanju tvrtki istoga vlasnika, u ovom slučaju prijedorskog i zeničkog Mittala.

„Očigledno se radi o tome da je proizvodna cena, ovde smo to napravili samo simbolično kako to izgleda, 100, da je tržišna 120, a prodajna cena za svoju firmu 80. U tom slučaju, rudnici mogu da prave i gubitak, pa je poreska osnovica nula. Ne plaća se nikakav porez u RS. Na taj način sirovina, koja bi normalno imala cenu od 100 ili 120 jedinica, ona ulazi u proizvodnju sa 80. Prodajna cena, tržišna, željeza u ovom slučaju može biti 120 ili više, tako da se najveći prihod ostavlja u FBiH, gde se plaća 10 posto ili manje poreza, ako je u pitanju izvoz“, objašnjava on.

Opozicija tvrdi da se iza priče o dugu za porez krije priča o privatizaciji Rudnika željezne rude Ljubija kod Prijedora. Rudnik Ljubija u prijedorskom Mittalu drži 49 posto vlasništva, a sam je većinski u vlasništvu Vlade i njegovom bi privatizacijom i 49 posto kapitala u Mittalu dobilo novog vlasnika.

Vlada se odlučila, ali se koalicijski partner Milorada Dodika usprotivio.

„Ja mogu samo da zaključim, iako ne mora biti da sam upravu, ali zdrav razum mi nalaže da tako zaključim, da je izvršena kontrola da bi se izvršio pritisak da koalicioni partner pristane na privatizaciju RŽR Ljubija. Kada je to [Marko] Pavić dva puta odbio davanjem ostavke na mjesto predstavnika državnog kapitala, nakon toga je taj nalog aktiviran“, izjavio je Dragan Čavić, poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini RS.

Dvije ponude za privatizaciju

Marko Pavić, koalicioni partner Milorada Dodika, dva puta je podnio ostavku na mjesto predstavnika državnog kapitala zbog privatizacije rudnika u Ljubiji. Kao obrazloženje naveo je moralne razloge, a opozicija smatra da je morao znati i za efekte transfernih cijena.

„Bitno je samo optužiti čovjeka. Uopšte nije bitno ima li za to argumenata. Znači, nekoga ko nije u to doba ni bio predstavnik državnog kapitala, niti se šta krilo. Sve je bilo na sajtu Poreske uprave. Sad oni, koji su potpisali djelimično štetan ugovor to govore. Dosta im je zadirkivati Dodika, pa hajde malo Pavića“, izjavio je on.

Proces privatizacije je u svakom slučaju zaustavljen. Ponudu su bile dostavile dvije kompanije - sam Mittal koji bi kupovinom rudnika kompletirao i vlasništvo nad prijedorskim Mittalom, te izraelska kompanija koja je bila izbor Vlade, za koju, opet opozicija, smatra da je sumnjivog porijekla i registrovani na offshore destinaciji.

„Šezdeset posto svjetskog biznisa je registrovano offshore i samo je važno platiti poreze u toj zemlji, gdje je proizvodnja i gdje se ostvari dobit. Recimo, ako mi dolazimo u Prijedor, mi ćemo platiti sav porez Republici Srpskoj“, ističe Evgenij Zotov, direktor Israeli Investment Group Banjaluka.

Izraelska kompanija ponudila je za kupovinu - ulaganje 58 miliona eura i 300 novih radnih mjesta, dok Mittalova ponuda nije javno objavljena.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.