Cazinski paraglajderi krstare nebom iznad Krajine

Krajišnici iz Cazina su od svojih komšija u dijaspori učili tehnike ove vrste letenja (Ustupljeno Al Jazeeri)

Mnogi sanjaju o tome kako da se vinu u zrak i ostvare san o letenju. Paraglajdnig je najbrži način da se taj san pretvori u stvarnost. Jedrenje padobranom ili paraglajderom spada u najmlađu kategoriju vazduhoplovnih sportova koji je na ove prostore došao prije deceniju i pol. Među prvima su ga donijeli Krajišnici iz Cazina koji su od svojih komšija u dijaspori učili tehnike ove vrste letenja.

Stijena paraglajderska baza

Da bi se bavili padobranskim jedriličarstvom, sve što vam je potrebno jeste oprema koja se može nabaviti po cijeni do 1000 konvertibilnih maraka. Oprema staje u jedan ranac i lako se prevozi do željene lokacije. Sigurnost u ovom sportu je više nego zadovoljavajuća, a adrenalin je zagarantovan. Sve što vam nakon jake volje i želje treba jeste paraglajding klub gdje ćete naučiti rukovati i upravljati s paraglajderom i dobro društvo koje vam može u tome pomoći.

Aero klub „Kumulus“ iz Cazina osnovan je 2005. godine u maju, na inicijativu Cazinjana koji žive u dijaspori. Tada kao novi sport na području Cazina i Bosanske krajine, paraglajding je danas za Krajišnike sasvim uobičajena pojava i način da se poslije napornog dana odmore moždane vijuge. Uzbuđenje na granici opasnosti privlači mlade ljude, koji već godinama prilaze ovom klubu u kojem uče tehnike letenja i učestvuju na raznim takmičenjima širom zemlje i inostranstva.

Šerif Bajrić (50) iz Stijene, predsjednik je Skupštine Aero kluba „Kumulus“ iz Cazina. Lokalnim paraglajderima se priključio kako bi unaprijedio i poboljšao njihov rad kroz aktivno sudjelovanje u organizaciji sportskih događaja i materijalne podrške klubu.

 „Osnivanjem aero kluba Kumuls pojavili su se paraglajding klubovi u ostalim gradovima kantona u Bihaću i Velikoj Kladuši. U Sanskom Mostu i Bosanskom Petrovcu su također registrirani klubovi, dok u Bosanskoj Krupi ima pilota ali još uvijek nema klubova. Klub ima oko tridesetak članova, od kojih osam njih se aktivno bavi letenjem. Klub osim paraglajdera ima i jednog zmaja, te glajdere i krila sa motornim pogonom. Imamo i sekciju aero modelarstva. U zadnje vrijeme s odlaskom mladih opao je i interes za ovaj sport, ali svake godine imamo nekog novog člana. Jedni odlaze a drugi dolaze. Klub se finansira kroz članstvo i lokalni sportski savez. Imamo i privatne donatore koji sponzoriraju naš rad i uveliko doprinose opstanku našeg kluba“, ističe Bajrić

Jeftin a uzbudljiv sport

Kada je Aero klub Kumulus počeo sa radom, u Bosni i Hercegovini je postojalo samo nekoliko takvih klubova, a trenutno ih ima oko dvadesetak. Kumulus je tri puta bio prvak Federacije BiH i kupa Gomilijada open koji se održava od 2011. godine na kojem pored domaćih, učestvuju i klubovi sa područja Europske unije i bivše Jugoslavije. Prvi letovi na području Unsko-sanskog kantona izvedeni su  2005. godine. Od tada se promjenilo dosta toga, a ekipa koja je pokrenula ovaj sport u Cazinu, sada je za deceniju iskusnija i poznaje sve tajne dobrog paraglajding letenja.

„Ono što vam je potrebno da se bavite ovim sportom je to jedno krilo i sjedalica sa padobranom koji služi za nedaj Bože. Za paraglajding je najbitniji vjetar. Imamo dinamičku i termičku vrstu vjetrova. Ovaj dinamički vjetar je frontalnog smjera i sa njim se može letjeti samo određeno vrijeme, dok je termički mnogo bolji jer nastaje od toplotnih isparavanja iz zemlje. Najprije trebate malo trčati dok ne uhvatite brzinu da se krilo podigne, a onda samo upravljate i uživate u letenju. Najvažnije u tome svemu jeste da se uhvati taj toplotni stub i onda možete praviti prelete do stotinu kilometara. S ovim možete letjeti cijeli dan ako znate. Imamo ovdje gostiju iz raznih zemalja. Paraglajderi vole doći na planinu Gomila kod Stijene i odatle praviti letove“, priča Kasim Ljubijankić (46) jedan od osnivača Kumulusa i pionira paraglajdinga u Krajini

Emin Huskić (24) iz Cazina paraglajdingom se bavi od 16 godine. Odrastao je uz aerodrom i od malih nogu gledao helikoptere, avione, jedrilice, zmajeve i paraglajdere kako lete iznad njegove kuće, te se odlučio i sam okušati u tom sportu. Redovno učestvuje u sportskim takmičenjima u paraglajdingu, a svaku priliku i slobodno vrijeme koristi da ode na planinu Gomila i uključi se u termične ciklone koje ga nosaju iznad Cazina i po nekoliko sati. Paraglajding za njega predstavlja neku vrstu spoja zabave i sporta putem čega uživa u adrenalinu i lijepom druženju.

„Mi kad hoćemo letjeti pratimo formiranje oblaka i samo se uključimo u te zračne struje koje dolaze odozdo. Uglavnom u sred dana je najbolje letjeti, jer tada se zemlja ugrije i stvaraju se toplotni stubovi. Nedavno sam letio sa planine Klekovače iznad Bosanskog Petrovca i napravio prelet od 86 kilometara. Bitno je da imate kakvu planinu s koje mogu krenuti i malo zraka, ostalo je stvar vještine i toga kako se pilot snalazi gore. Osjećaj je neopisiv, to se jednostavno mora doživjeti. Stajati na nekom visokom mjestu i letjeti s ovim nije isto, jer kada ste na ivici krova neke zgrade onda vas pomalo hvata panika, dok s ovim vi možete ići u zrak i do 2000 kilometara a da uopće ne osjećate da letite“, kaže Huskić

Spoj hrabrosti i znanja

Kasim Ljubijankić se još uvijek sjeća njegovog prvo leta. Bio je to spoj mladosti i ludosti, koji ga je mogao koštati i života.

„Moj prvi visinski let bio je sa Vlašića. Prije toga imao sam par letova sa Gomile. Bila je zima i uslovi za letove, posebno za početnike, nisu bili baš najbolji. Nekoliko prijatelja se spustilo dole a među njima i moj brat koji je zvao telefonom i rekao jednom iz grupe da mi prenese kako nije dobro da letim danas, jer ima turbolencija i da može biti opasno za mene kao letača početnika. Ali ovaj mi nije to rekao, već je kazao da mi je brat poručio da krenem što prije i tako sam uradio“ prisjeća se Kasim Ljubijankić (46) koji se ovim sportom bavi 16 godina

Ovaj sport je opasan onoliko koliko mu dozvolite da on to bude, reći će vam paraglajderi. Za upravljanje krilom, osim hrabrosti potrebno je i određeno znanje koje letaču treba u momentima kada mora donijeti određene odluke i pravovremeno reagirati. To je sva filozofija i ako to izostane onda možete sebi zakomplicirati letenje, pojašnjava Huskić.

„Ovih dana očekujem goste iz Norveške koji su stupili u kontakt samnom preko interneta i žele da posjete Cazin i uče paraglajding na planini Gomila koja je vrlo pogodna za sve kategorije paraglajdera, posebno za početnike“, ističe Huskić

Izvor: Al Jazeera