Čeka se ocjena ustavnosti dogovora s Kosovom

Nastavak dijaloga Beograda i Prištine, na tehničkom nivou, planiran je za 20. i 21. novembar.

Kako je najavio šef pregovaračkog tima Beograda Dejan Pavićević, razgovarat će se o integriranom upravljanju prijelazima na Kosovu.

Istovremeno, u Srbiji se očekuje i ocjena ustavnosti već postignutih dogovora sa Prištinom.

Vladine uredbe o kontroli prelaska granica, matičnim knjigama, katastru i priznavanju diploma visokoobrazovnih institucija, donesene na osnovu dijaloga Beograda i Prištine za Demokratsku stranku Srbije (DSS) Vojislava Koštunice su sporne, jer, kako tvrde, nisu u skladu sa Ustavom i udaljavaju Srbiju od Kosova.

„Dogovor o prelasku granica je dogovor o utvrđivanju granice između Srbije i Kosova. Dogovor o slobodi kretanja je zapravo dogovor da Srbi zapravo preuzimaju albanska dokumenta na Kosovu“, smatra Slobodan Samardžić iz DSS-a.

„Dogovor o matičnim knjigama je zapravo dogovor da se porede legalne matične knjige koje su u Srbiji i ove nelegalne koje su nastale na osnovu uzurpacije imovine Srbije.“

Zbog navedenog, DSS je zatražila mišljenje Ustavnog suda i obustavu izvršenja uredbi do odluke Suda.

Antikampanja LDP-a

Na suprotnom polu opozicionih kritika je Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića, koja insistira na realnijoj politici prema Kosovu i poručuje da Ustav nije prepreka dogovoru sa Prištinom.

„Mislim da preambula, koja nije deo Ustava, nije smetnja da se dogovori koje je prethodna vlada postigla i ubacila u uredbe, da se sada i realizuju. A to je važno i zbog evropske perspektive i Srbije i Kosova, odnosno zbog građana Srbije i Kosova“, kazao je Zoran Ostojić (LDP).

Novinar Al Jazeere iz Beograda Nebojša Grabež navodi da je, prilikom donošenja Ustava 2006., LDP „vodila antikampanju, uz ocenu da je Srbiji potreban najviši pravni akt moderne evropske države“.

„Kakva će biti sudbina budućih dogovora Beograda i Prištine zavisiće u velikoj meri i od odluka sudija iz ove zgrade. Ono što je po nekima glavna prepreka dogovoru nalazi se, već, u samoj preambuli Ustava“, dodaje Grabež.

Polazeći od toga da je Kosovo, prema Ustavu Srbije, sastavni dio teritorije Srbije i da ima položaj suštinske autonomije u okviru suverene države Srbije, slijede ustavne obaveze svih državnih organa da zastupaju i štite državne interese Srbije na Kosovu u svim unutrašnjim i vanjskim političkim odnosima.

‘Akt sporazumijevanja’

Uprkos navedenom, profesor ustavnog prava Bogoljub Milosavljević smatra da postoji pravni okvir za uspostavljanje odgovarajućih aranžmana koji bi omogućili normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i zadovoljili standarde Evropske unije.

„Mislim da sve do nekog akta priznanja ne bi bilo neke ozbiljne povrede Ustava. Naravno, neko bi mogao da tvrdi da bilo koji akt sporazumevanja, uključujući i režim prelaska administrativne granice ili carinske poslove, povreda Ustava. Ali tu je Ustavni sud da o tome procenjuje. Iskreno mislim da se ne bi tako lako moglo govoriti o tome“, kazao je, te dodao kako je protivnik čestih promjena Ustava.

Za njegovu promjenu je, inače, potrebna dvotrećinska podrška u Parlamentu i potvrda na referendumu.

Izvor: Al Jazeera