Čelnik opozicije otkriva detalje pregovora sa sirijskim režimom

Razgovarao: Rafat al-Refai

Riyad Dirar, kopredsjednik takozvanog Sirijskog demokratskog vijeća – SDC, političkog krila Sirijskih demokratskih snaga – SDF, smatra kako je SDF-ovo nedavno zaustavljanje borbi protiv grupe Islamska država Irak i Levant, u kontekstu turskih napada na položaje u blizini granice, jedna vrsta upozorenja da prema terorizmu treba zauzeti zajednički stav.

Dirar u intervjuu za Al Jazeeru otkriva pozadinu i prirodu sastanaka koji su održani između delegacije SDC-a i šefa Ureda za nacionalnu sigurnost sirijske Vlade, rekavši kako je režim neozbiljan po pitanju pregovora u pravom smislu te riječi.

Dirar je govorio i o povećavanju napetosti s Turskom, izjavivši da ovakva eskalacija odvraća pažnju SDF-a od borbe protiv ISIL-a. Upravo je to navelo snage SDF-a da privremeno obustave akcije protiv ove skupine, koje je opisao kao teške borbe, s obzirom na to da su položaji boraca ISIL-a dobro utvrđeni i da imaju borbeno iskustvo, koje im omogućuje da puže otpor.

• Recite nam nešto o motivima koji su ponukali SDC na pregovore sa sirijskim režimom? Kakva je priroda tih pregovora i o čemu se to raspravljalo?

– Zapravo, desila su se samo dva susreta, a razgovori nisu dosegli nivo pregovora. Međutim, to je prvi korak ka početku pregovora. Razlog je taj da je sirijski predsjednik [Bashar al-Assad] u intervjuu za ruski kanal zaprijetio SDF-u da će se suočiti s vojnom opcijom ako ne pristane na pregovore. Naš odgovor glasi da jesmo za pregovore, ali  bez preduvjeta. Još od osnivanja, krajem 2015. godine, SDC smatra da je političko rješenje cilj kojem težimo.

Prvi susret je održan na poziv iz Damaska, kada se naša delegacija, na čelu s kopredsjednikom SDC-a Ilahamom Ahmadom, sastala sa šefom Ureda za nacionalnu sigurnost Alijem Mamloukom i njegovim pomoćnicima.  Dijalog se odvijao u okviru takozvanog preciziranja širokih linija koordinacije između dvije strane, a tokom drugog susreta se raspravljalo o učešću na lokalnim izborima, u skladu sa sistemom lokalne samouprave, koji je trenutno na snazi. Takav sistem smo vidjeli kao neproduktivan. Pozivali smo na njegove izmjene, ali to nije bilo moguće učiniti u svega 15 dana, koliko je bilo ostalo do izbora.

• Kakve je zahtjeve sirijski režim uputio SDC-u na ta dva sastanka?

– Sirijski režim je tražio sigurnosno prisustvo na našim teritorijama i da mu predamo granične prijelaze. Odgovorili smo da bi trebali postojati faktori povjerenja, poput toga da krenemo od pružanja usluga građanima. Također smo zabrinuti za sudbinu hiljada ljudi koji strahuju za živote u slučaju da se režim vrati. Prema tome, potrebno je uvjeriti te ljude, a to zahtijeva od nas veću opreznost te da ne napredujemo prebrzo u završetku pregovora.

• Kako ocjenjujete ozbiljnost sirijskog režima u pregovorima?

– Smatramo da režim ne pokazuje ozbiljnost u pregovorima u pravom smislu te riječi. On želi pomirenje zasnovano na činjenju ustupaka, u skladu s izjavama režima da se Kurdima daje samouprava. Mi tražimo da se oblikuje nova politika za regiju, koja će se odraziti na cijeli sirijski teritorij, u skladu sa sistemom decentralizacije.

• Šta jamči provedbu bilo kakvog sporazuma kojeg biste mogli postići sa sirijskim režimom?

– Uključivanjem Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, što je naša želja, moglo bi se postići nešto za budućnost pregovora, imajući u vidu da ove dvije države danas oblikuju politiku u Siriji i da svi slijede ono što se te strane dogovore.

• Kada govorimo o Amerikancima, kakav je njihov stav o vašim pregovorima s režimom?

– Amerikanci nisu imali nikakvu ulogu u ovom pristupu, a kasnije su tražili pojašnjenje o tome kolika je bila potreba za tim.

• Može li se postići političko rješenje odvojeno od političkog rješenja na nivou države?

– Nismo izgubili nadu da će doći red i na nas da, kao opozicija, učestvujemo u suprotstavljanju sirijskom režimu. I dalje očekujemo da ćemo imati svoje mjesto u Ženevi i komisiji za izradu ustava. Međutim, posmatrajući izjave Walida al-Moallema, ministra vanjskih poslova Sirije, da je ustav suverena stvar države s kojom Ujedinjeni narodi nemaju ništa, moglo bi doći do protivljenja sačinjavanju “treće liste” (za formiranje ustavne komisije) i pripremanja nove liste u dogovoru s Rusijom, Turskom i Iranom za donošenje modificiranog ustava, utemeljenoga na konsenzusu, koji ne doseže uvjete decentralizacije, čega se Turska pribojava i što je uznemirava.

• Pređimo na pitanje Turske i posljednju eskalaciju zbog koje su snage SDF-a saopćile da privremeno obustavljaju borbu protiv ISIL-a. U koji kontekst stavljate ovakav proglas?

– Ovaj proglas – saopćenje – svojevrsno jr upozorenje da se prema terorizmu treba zauzeti zajednički stav. Svako ko nas želi ometati u tom pravcu pomaže terorizam. Tursko podizanje tenzija vraća u život zamrli ISIL. Smatramo neprihvatljivim turske tvrdnje da kurdska kontrola graničnih oblasti predstavlja prijetnju po njenu nacionalnu sigurnost. U godinama krize nije bilo niti jedne prijetnje ili provokacije sa naše strane. Poslali smo pozive na mir i dobrosusjedske odnose i to ćemo nastaviti činiti.

Treba napomenuti da je do eskalacije došlo nakon trilateralnog samita u Teheranu, koji predstavlja početak onog što zovem “alijansa Istoka”, koja je usmjerena prema SAD-u. Alijansi bi se mogle priključiti Sirija i Irak i njima lojalne milicije.

• Šta ako taj savez uspije izvršiti pritisak na vašeg saveznika, odnosno Sjedinjene Američke Države, zar nećete ostati izolirani i okruženi neprijateljima?

– U slučaju da SAD odgovori na te pritiske, istina je da ćemo ostati sami, ali isto tako, vjerujem da Washington neće izaći tako lako. Amerika ima planove za regiju koji se mogu odužiti i potrajati. Ipak, ne igramo na tu opciju, nego nastojimo ostvariti mir i sigurnost u regionu. Zbog toga i pozivamo na pregovore, mirno političko rješenje i dobrosusjedske odnose sa zemljama u sirijskom okruženju, uključujući i Tursku.

• Kako tumačite ovu eskalaciju iz ugla sporazuma o Manbiju, čija je provedba zaustavljena?

– Dogovori o Manbiju su jasni, ali turska strana želi više. Turska je ogorčena zbog američkog ustezanja u sporazumu o Manbiju. Prema tome, ova eskalacija je jedna vrsta pritiska na SAD, kako bi ponovo razmotrio pitanje Manbija, i poruka da se Ankara neće povući iz savezništva s Rusijom i Iranom. To će dovesti u neugodan položaj SAD, koji će biti blokiran u sirijskoj pustinji, što nalaže činjenje ustupaka vezano za njegove uvjete, bez obzira da li je riječ o sirijskom režimu ili o Iranu, te nuđenja sporazuma Turskoj vezano za zaštitu njenih granica, kako to ona naziva, kao i snažnom učešću ove države u obnovi zemlje koja predstoji.

• Kako pojašnjavate aktualnu situaciju na terenu kada se radi o borbama protiv ISIL-a?

– Nije lako osvojiti posljednje uporište ISIL-a istočno od rijeke Eufrat u oblasti Hajin u Deir az-Zuru. ISIL se dobro pripremio za ovu bitku, posebno kada su naše snage bile zauzete dešavanjima u Afrinu. Utvrdili su svoje položaje i posijali veliki broj mina, koje ometaju napredovanje našim snagama. Također, među preostalim borcima ISIL-a su i istaknute vođe, koji ovu bitku tretiraju kao pitanje života ili smrti. Ove snage imaju borbeno iskustvo, koje im pomaže da se odupru teškim vremenskim uvjetima. Nedavno su iskoristili pješčanu oluju i vratili nekoliko položaja. Ubili su i veliki broj pripadnika snaga SDF-a.

Vojne operacije protiv ISIL-a bi mogle potrajati, jer snage SDF-a napreduju polako, zbog spomenutih prepreka, ali i zbog toga jer su zaokupirani onim što turske trupe provode na granici. Ovakva situacija nalaže slanje novih snaga na granicu, čime se ostavljaju praznine na linijama, što pogoduje skupini ISIL.   

Izvor: Al Jazeera