Četvrta godišnjica ekonomske krize

Četiri godine prošlo je od finansijskog kraha Lehman Brothersa koji se iz New Yorka proširio i na ostatak svijeta.

Lehman Brothers je bila četvrta investicijska banka u SAD-u. Međutim, situacija je bila daleko od bajne. Za svaki dolar kojeg je ta banka imala u svom sefu, imala je i 44 dolara duga kojeg je morala vratiti u sefove drugih banaka.

No, glavni kapital banke nije bio u depozitima, nego u investicijama, tako da je njena ukupna vrijednost do tada iznosila 639 milijardi dolara.

Da bi prikupila dovoljno kapitala za investiranje, banka se toliko zadužila da je ukupni dug dostigao 613 milijardi dolara te se 15. septembra dogodio krah.

Noć prije kraha pojedini menadžeri, koji su znali da je klimava stolica konačno pukla, pokupili su lične stvari iz svojih ureda.

Širenje krize

Finansijski krah iz sjedišta Velike Jabuke proširio se i na ostatak svijeta. Prve na udaru bile su ekonomije mnogih država.

Prvi je pokleknuo Island, nakon kolapsa bankarskog sistema te zemlje. Zatim Irska čija se ekonomija u 2009. godini smanjila za 10 posto, a nakon nje i Grčka koja je nagomilala vanjski dug od 300 milijardi eura.

Ni ekonomija Portugala nije uspjela ostati na nogama. U maju 2011. godine, ta zemlja je morala isplatiti 10 milijardi eura stranim investitorima koji su kupovali državne obveznice.


Irfan Polimac o globalnoj ekonomskoj krizi

Krug završava Kipar, koji je pred bankrot doveden zbog izloženosti grčkom dugu. Krajem juna ove godine ta zemlja je zatražila pomoć partnera iz eurozone.

"Moramo se iznova i iznova podsjećati da je globalizacija došla do tačke u kojoj ekonomski i politički problemi u bilo kojem djelu svijeta imaju direktan utjecaj na Evropu", rekao je Wolfgang Schäuble, ministar finansija Njemačke.

Obim krize u Evropi odavno je dobio sasvim nove dimenzije, a i novo ime - dužnička kriza. Međutim, pojedine zemlje poput Grčke, Španije i Italije imaju problema sa servisiranjem duga.

Evropa užurbano radi i na tome. Evropska centralna banka osmislila je program neograničenog otkupa državnih obveznica, a njen predsjednik odlučno želi očuvati zajedničku valutu.

"Ono što sam danas rekao, odnosno ono što sam već rekao u Londonu, jeste da ćemo mi učiniti sve što je u našoj moći i u okviru našeg mandata, da sačuvamo euro i zadržimo njegovu stabilnost, jer euro je nepovratan projekat", kazao je Mario Draghi, predsjednik Evropske centralne banke.

'Dobar pravac'

Kao Damoklov mač, stalna prijetnja koja visi nad Evropom je Grčka. Protesti su njena svakodnevnica. Finansijska pomoć koju je ova država primila prije dvije godine nije bila dovoljna, tako da joj je odobren i drugi paket spasa.

Sada Grci čekaju treću sreću. Vlada Antonisa Samarasa u procesu je provedbe dodatnih mjera štednje kako bi joj evropske institucije odobrile i treću finansijsku injekciju.

Uprkos svim problemima Starog kontinenta, pojedini dužnosnici smatraju da Evropa ipak ide naprijed.

"Krećemo se u dobrom pravcu. Ne bih rekao da je to jednostavno. Komplicirano je. Moramo riješiti kratkoročne probleme, moramo se pozabaviti aktuelnim pitanjima, moramo gledati ka dugoročnoj integraciji kojoj se nadamo, ali, da! Mislim da je Evropa u procesu pronalaska strukturalnih rješenja potrebnih za izlazak iz krize", mišljenja je francuski ministar finansija Pierre Moscovici.

Na koncu, uspješnost oporavka globalne ekonomije, zavisit će u najvećoj mjeri od oporavka bankarskog sektora koji je bio i prvobitni uzrok svjetskog ekonomskog kraha.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.