Churkin: Teorijski moguća mirovna misija u Ukrajini
Stalni predstavnik Rusije pri Ujedninjenim nacijama Vitaly Churkin izjavio je da se u Svjetskoj organizaciji polažu velike nade u planirani susret lidera “Normandijskog kvarteta” (Rusije, Ukrajine, Nemačke, Francuske) u Minsku u srijedu, ali je istovremeno izrazio bojazan da bi u slučaju neuspjeha tog samita konflikt u Ukrajini mogao da eskalira.
On smatra da se u kuloarima UN dosta se govori o toj temi i gaje se velike nade u vezi sa predstojećim susretom Vladimira Putina, Petra Porošenka, Angele Merkel I Francoisa Hollandea u Minsku.
Churkin je u intervjuu za TV kanal Russia-24 istakao da bi eskalacija konflikta koji bi stupio u iracionalnu fazu u kojoj bi bilo moguće očekivati svašta, bila izuzetno opasna i u tome je, kako je dodao, veliki značaj predstojećeg samita kvarteta.
Zona konflikta
Ističući da mu nisu poznati detalji prijedloga koji se razmatraju u Berlinu i koji će se razmatrati u glavnom gradu Bjelorusije, šef ruske misije pri UN je rekao da bi teorijski bilo moguće prisustvo mirovnjaka u zoni konflikta u Ukrajini, ukoliko bude neophodno, ali da to zahtjeva političke odluke.
Američki predsjednik Barack Obama je u ponedeljak rekao da se sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel složio da sankcije protiv Rusije treba da ostanu na snazi, naglasivši da će, ako Rusija nastavi dosadašnjim kursem, izolacija protiv nje biti pojačana.
Obama je, na zajedničkoj konferenciji za novinare s Merkel, rekao da je “ruska agresija samo ojačala međunarodno jedinstvo u pokušaju da pronađe diplomatsko rješenje s Moskvom”.
Dodao je i da je jasno da je Rusija prekršila prethodni sporazum, jer je u Ukrajinu poslala još više tenkova i artiljerije, umjesto da ih povuče.
Obama je rekao da se s Merkel dogovorio o nastavku strategije NATO-a, kako bi se ojačalo prisustvo Alijanse u istočnoj Evropi i saradnja s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), da bi se Ukrajini osigurala finansijska podrška.
Poljski ministar odbrane Tomasz Siemoniak rekao je u utorak da je slanje oružja Ukrajini posljednja opcija te da bi ju trebalo izbjeći jer bi takav potez mogao biti okidač za eskalaciju sukoba na istoku te zemlje.
“Opskrba Ukrajine oružjem posljednja je opcija, i vrijedi ju izbjeći”, rekao je Siemoniak za javni radio Jedynka.
On je također rekao, kako navode poljski mediji, da Poljska ne planira slati tešku vojnu opremu Ukrajini.
Vojna pomoć
Većina članica EU-a nije sklona tome da se Ukrajini pošalje vojna pomoć.
“Slanje oružja jednoj strani neizbježno navodi drugu stranu da nabavi još oružja od nekih drugih dobavljača”, kazao je u ponedjeljak slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.
“Dajmo radije šansu političkim pregovorima”, istakao je on.
“Više oružja u regiji doprinijet će dodatnoj eskalaciji”, rekao je austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz. “Slanje oružja ne može biti opcija”, zaključio je on.
S njima su se složili i kolege iz Britanije i Holandije, ali ne i litavski ministar Linas Linkevičius.
“Rekao bih da je to logičan potez. Nitko ne želi rat… ali ruskom vodstvu očito ne možete vjerovati na riječ”, rekao je on.
Između Evropske unije i SAD-a postoji razlika u gledanju na pitanje slanja oružja Ukrajini.
SAD smatra da treba ukrajinskoj strani pomoći oružjem, a EU za sada smatra da problem treba riješiti diplomatskim putem.
Izvor: Agencije