Članice EU-a podijeljene oko proširenja na zapadni Balkan

Evropska komisija u Strategiji navodi da 2025. godinu ne treba shvatiti kao rok, nego kao perspektivu za proširenje na zapadni Balkan (EPA)

Ministri vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije, okupljeni na dvodnevnom neformalnom sastanku u Sofiji, podijelili su se u vezi Strategije proširenja EU-a na zapadni Balkan, koju je Evropska komisija objavila prošle sedmice – za jedne EK predlaže preduge, a za druge prekratke rokove za primanje novih članica.

Ministri su u četvrtak u Sofiji prvi put raspravljali o novoj strategiji proširenja na šest zemalja zapadnog Balkana, koju je EKa objavila prošle sedmice u Strasbourgu, a prema kojoj  Srbija i Crna Gora, koje su najdalje odmakle u pristupnom procesu, mogu u najboljem slučaju postati članicama EU-a 2025. godine.

Novom strategijom EK želi potaknuti Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mišljenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, prenosi Hina.

Te zemlje su na različitim stepenima pristupnog procesa.

Ne dijele stavove Evropske komisije

Crna Gora i Srbija vode pristupne pregovore.

Makedonija i Albanija imaju status kandidata, ali čekaju na datum za početak pregovora.

Bosna i Hercegovina još nije, nakon više od godinu dana, predala odgovore na Upitnik, na osnovu kojeg će EK izraditi mišljenje o njenom zahtjevu za članstvo.

Kosovo je na začelju i posebnoj situaciji, jer pet zemalja članica EU-a ne priznaje njegovu nezavisnost.

Međutim, zemlje članice EU-a, koje imaju zadnju riječ kada je riječ o proširenju, ne dijele ista stavove kao EK-a.

Tako, primjerice, Mađarska smatra da je 2025. godina predalek rok i da bi Srbija i Crna Gora trebale postati članicama već 2022. godine.

Raste utjecaj Rusije, Kine i Turske

“Vrlo sam razočaran ovom strategijom, jer bi integracija i proces proširenja trebali ići puno brže”, rekao je, kako ga citiraju strane agencije, mađarski šef diplomatije Peter Szijjarto.

“Jasno je da Sjedinjene Američke Države imaju strategiju za zapadni Balkan, Rusija ima svoju strategiju, Turska, također, ima strategiju za zapadni Balkan, jedino je EU izuzetno spora kada je riječ o zapadnom Balkanu”, dodaje Szijjarto.

Poljska, Italija i Austrija također su među zemljama koje su za bržu integraciju zemalja jugoistoka Evrope, u kojoj sve više raste utjecaj Rusije, Kine i Turske.

“Ko će prvi stići u Beograd – Kina ili EU? Moramo se tome suprotstaviti, jer je riječ o našem neposrednom susjedstvu”, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl.

S druge strane, dio zemalja članica, poput Njemačke, puno je oprezniji kada je riječ o nastavku proširenja, stavljajući naglasak na probleme s vladavinom prava u zemljama kandidatkinjama, a koje imaju čak i neke nove zemlje članice.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian također traži oprez i ispunjavanje uvjeta.

Vrlo zahtjevni uvjeti

“Postoje uvjeti, a ti uvjeti su vrlo zahtjevni”, rekao je Le Drian.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao da 2025. godina nije realna i da zemljama zapadnog Balkana treba više vremena da riješe međusobne sporove i ispune kriterije za članstvo.

I EK u Strategiji navodi da 2025. godinu ne treba shvatiti kao rok, nego kao perspektivu, koja se može ostvariti samo ako se ispuni svi kriteriji.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić kaže kako je “Hrvatska načelno za proširenje i da se ta tema unutar EU-a digne na višu razinu, ali nije za to da se mijenja sadržaj, pogotovo ne da se mijenja sadržaj nekih dokumenata koji određuju kako će se voditi proces proširenja”.

Izvor: Agencije