Članstvo Makedonije u NATO-u posebno važno za BiH

Makedonija bi mogla biti jasan primjer da godine čekanja ne donose nikome ništa, a da se sa ustupcima otvaraju perspektive, smatra Avdagić (EPA)

Makedonci, koji su koncertima proslavili poziv za ulazak u NATO, sada očekuju i konačno članstvo u Alijansi koje bi se po riječima eksperta za jugoistočnu Evropu Dimitra Bechev u najoptimalnijem slučaju moglo desiti već krajem ove godine.

Ističe, ipak, da je realno da se to desi nekad naredne godine, kada se na ljeto okupe ministri vanjskih poslova NATO-a.

”Grčka treba ratificirati dogovor iz juna, uz protokol za članstvo u NATO-u, ovisno o tome da li će to referendum u Makedoniji dozvoliti”, kaže za Al Jazeeru Bechev, viši nerezidentni saradnik Atlantskog vijeća sa sjedištem u Washingtonu i istraživački saradnik na Univerzitetu Sjeverne Karoline.

Makedonija čeka pozivnicu za članstvo u NATO-u od 2008. godine, a pregovori o članstvu u Alijansi zapravo bi trebali biti tehnička stvar.

“Dva krucijalna koraka su referendum u Makedoniji koji će se održati u septembru i ratifikacija grčkog parlamenta koja bi se trebala desiti u novembru. Onda, narednog juna kada bi Evropska unija konačno mogla dati Makedoniji datum početka pregovora o članstvu, članstvo u NATO-u će biti završeno. Ne trebamo zaboraviti da će se 2019. održati predsjednički izbori u Makedoniji”, navodi Bechev.

Makedonija bila spremna i prije deset godina

Zoran Necev, šef Centra za EU integracije pri Institutu za demokratiju Societas Civilis i član Savjetodavne grupe Balkan u Evropi – BiEPAG, kaže da Makedoniju očekuje puna implementacija obaveza koje proizlaze iz dogovora o imenu sa Grčkom.

“Još i prije samog potpisivanja dogovora, najavljen je referendum na kome će makedonski građani imati mogućnost da potvrde ili odbace tekst Dogovora iz Prespe, kojeg je dva puta za redom ratifikovalo makedonsko Sobranje. I pored odbijanja predsednika Republike, Đorđa Ivanova, da potpiše Zakon o ratifikaciji Dogovora iz Prespe, njegovo eventualno referendumsko potvrđivanje bi značilo otvaranje Ustava zemlje, prvenstveno sa ciljem promena ustavnog imena Makedonije za sveukupnu upotrebu. Pored promene ustavnog imena iz „Republika Makedonija“ u „Republika Severna Makedonija“, otvaranje  Ustava bi značilo i reviziju onih delova Ustava i inkorporaciju delova Dogovora u Ustav zemlje za kojih je to predviđeno samim Dogovorom“, kaže Necev za Al Jazeeru.

Pod pretpostavkom da se razvoj događaja odvija navedenim tokom, nastavlja Necev, Grčka bi trebala ratificirati Dogovor o imenu u svom parlamentu do kraja godina, što bi značilo ispunjenje uslova o početku pregovora za članstvo u NATO.

“Sami pregovori traju šest do osam meseci, nakon čega sledi potpisivanje Dogovora o članstvu u NATO. Nakon ovog koraka, sledi tehnički proces ratifikacije Dogovora o članstvu u NATO, koja može trajati i do godinu dana“, kaže on.

Nechev, za razliku od Becheva, ističe da bi to moglo značiti da će Makedonija postati 30-ta članica NATO-a 2020. godine

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, kaže da je Makedonija za pozivnicu bila spremna još prije deset godina, “i godinama prije toga i poslije toga je sudjelovanjem u misijama saveza i zajedničkim djelovanjem održavala razinu spremnosti za ulazak u članstvo u pogledu svog obrambenog sektora”.

“Naravno prepreku je postavila Grčka, a ta prepreka još uvijek nije do kraja skinuta. Makedoniji ostaje stoga prije svega da riješi spor sa Grčkom. Što se tiče samih pregovora oni su zapravo rekao bih „slađi” ili lakši problem, a onaj veći je ratifikacija koja se mora provesti u svim članicama saveza, danas njih 29. Taj proces je teško vremenski staviti u neki točniji okvir jer se radi o različitim parlamentarnim procedurama, a uz to nije nemoguće da se u članicama događaju i primjerice izvanredni izbori koji mogu značajno usporiti taj put i tehnički staviti na čekanje punopravno članstvo. Zato se i sama zemlja mora truditi da kada taj proces krene politički lobira i u tom smjeru, kako bi se u planove zasjedanja i rasprava stavljala ta točka”, navodi Avdagić.

Godine čekanja ne donose ništa

Ukoliko bi davao neki okvir, nastavlja, “rekao bih da će to vjerojatno biti oko godinu dana, od trenutka kada se krene u ratifikacijski process”.

“Što se tiče drugih zemalja koje teže članstvu, mislim da je najvažnije to što Makedonija može biti pokazna zemlja zbog načina na koji je riješila svoje unutarnje i vanjske „konflikte” i nesporazume sa susjedima. Ona bi mogla biti jasan primjer da godine čekanja ne donose nikome ništa, a da se sa ustupcima otvaraju perspektive”, kaže Avdagić za Al Jazeeru.

Smatra da će upravo to biti važno, prije svega za BiH, koja, po njegovim riječima, ima donekle uporedivu unutrašnju složenu među-etničku problematiku.

“Makedonska vladajuća koalicija je naime prije kretanja u razrješenje glavnog vanjsko-polititičkog spora prije toga napravila jedno posve novo okruženje u unutarnjo-političkim odnosima Albanaca i Makedonaca, za čime vapi Bosna i Hercegovina, kako na entitetskoj tako i nacionalnoj razini. Međutim to se nikako neće svidjeti svima kao niti u Makedoniji, stoga je ključno pitanje zapravo da li će BiH imati nakon izbora političku elitu koja je zbog budućnosti spremna na ustupke i kompromise”, navodi Avdagić.

U ovom periodu, kaže Zoran Necev, vlast ali i ostali društveno-politički činioci i zainteresovane strane trebali bi se fokusirati na informisanje makedonskih građana (glasača) o prednostima ovog Dogovora – “članstvo u EU i NATO su nesumnjivo najveći prednosti istog”.

BiH bi mogla dobiti više pažnje

“Ukoliko referendum bude uspešan, članstvo u NATO je zagarantovano, a to bi značilo da Makedonija može posvećenije da radi na ispunjavanju drugog važnog strateškog prioriteta – članstvo u EU. Da bi ispunile to, makedonske vlasti se pre svega moraju fokusirati na implementaciju ključnih reformi notiranih u izveštajima Evropske komisije o napretku zemlje ali i u ovogodišnjim zaključcima Evropskog saveta”.

Članstvo Makedonije u NATO, navodi on, bi definitivno doprinijelo većoj stabilizaciji i sigurnosti regije.

“Članstvo u NATO bi takođe predstavljalo podsticaj ostalim državama da slede makedonski primer integrisanja u evroatlanske structure”, jasan je Nechev.

Dimitar Bechev ističe da se proširenje NATO-a i EU-a nastavlja, te da vrata nisu zatvorena.

Zaključuje da bi, ako Makedonija i Albanija naprave naredni korak, BiH mogla dobiti više pažnje od EU-a.

Izvor: Al Jazeera