Conte: Neće biti ustupaka u pregovorima o budžetu Italije

Euro, Europska unija, Eurozona
Nezaposlenost u Evropskoj uniji u augustu je porasla na 7,4 posto (EPA)

Talijanski premijer Giuseppe Conte izjavio je u intervjuu za izdanje lista Corriere della Sera u četvrtak da dijalog o proračunu između talijanske Vlade i Europske komisije neće biti “razmjena ustupaka”, prenosi Reuters.

Conte je branio vladin ciljani proračunski deficit za 2019. od 2,4% BDP-a unatoč tomu što ga je Europska komisija (EK) odbila.

Premijer Italije također je kazao da je “nerazumno i iznimno nepravedno” kriviti aktualnu Vladu zbog slabih ekonomskih rezultata objavljenih ovog tjedna, dodajući da će se učinci novih vladinih reformi vidjeti tek od 2019.

Europska komisija odbacila je nedavno talijanski prijedlog proračuna za 2019. ocijenivši da na “nezapamćen” način krši europska pravila i zatražila od Rima da ga revidira u roku tri tjedna ili će se suočiti s disciplinskim mjerama.

Komisija je to učinila prvi put otkad ima tu ovlast, uvedenu tijekom dužničke krize 2013.

Dug među najvećima na svijetu

Odluku je donio kolegij povjerenika Europske komisije koji se sastao na margini plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Proračun Italije za 2019. prijeporan je za EK iz razloga što se oslanja na veliko povećanje deficita unatoč činjenici da su dugovi Italije među najvećima na svijetu, čineći 130% BDP-a.

Komisija je istaknula da revidirani prijedlog proračuna treba biti sukladan preporukama europskih ministara financija od 13. srpnja.

Europski ministri zatražili su od Italije u srpnju da smanji strukturni deficit, ciklički prilagođen, za 0,6% BDP-a.

Prijedlog proračuna koji je Komisija odbacila povećava taj deficit za 0,8% BDP-a.

Italija je poslala pismo Komisiji u kojem priznaje da njezin prijedlog proračuna krši europska pravila, ali i naglasila da će ga usvojiti.

Italija ima drugi najveći dug u EU-u od 131,2% BDP-a (po podacima za 2017.) i najveće troškove njegova servisiranja u Europi.

Službeni Rim vjeruje da će povećanjem potrošnje potaći rast, što će pomoći u smanjenju duga.

No, Komisija smatra da su prognoze rasta preoptimistične te da je stoga očekivano smanjenje duga dvojbeno.

Mogućnost sankcija

Procedura bi mogla dovesti do financijskih sankcija koje u teoriji mogu iznositi 0,2% BDP-a ili 3,4 milijarde eura po podacima za 2017.

Prethodna talijanska vlada lijevog centra obećala je javni deficit od 0,8% BDP-a 2019., a Rim sada predviđa deficit od 2,4% za iduću godinu, potom 2,1% 2020. te 1,8% 2021.

Kad je riječ o dugu, Rim ga planira smanjiti na 126,5% 2021. godine.

Deficit proračuna smije, po europskim pravilima, iznositi najviše 3% BDP-a, a dug 60%.

Vlada Italije poručuje da će se držati tih svojih ciljeva i da neće dodatno povećavati deficit ni dug.

Također naglašava da ni ne pomišlja na izlazak iz eurozone.

Izvor: Agencije