Courtine za AJB: Evropa liči na Jugoslaviju pred raspad

Kada je prije više od petnaest godina dolazio u Sarajevo kako bi se bavio galerijskim poslom mnogi su sa nevjericom posmatrali Pierra Courtinea, rođenog Francuza koji je nakon završenog studija odlučio preseliti se u Sarajevo. S jasnom idejom i entuzijazmom zaljubljenika u umjetnost Courtine je u Sarajevu počeo okupljati mlade umjetnike, a njegova galerija Duplex 100 m/2 brzo je postala mjesto na kojem se mogu vidjeti najbolji radovi bosanskih umjetnika.

Uporedo sa galerijskim i poslom kustosa Courtine je skupljao umjetnička djela i to po principu razmjene, što mu je omogućilo da za petnaestak godina pasionirane djelatnosti prikupi gotvovo 180 umjetničkih djela. O svome kolekcionarskom zanimanju nije mnogo razmišljao sve do trenutka kada se odlučio predstaviti svoju kolekciju bosanskoj javnosti. Tada je shvatio da posjeduje vjerovatno najopsežniju, materijalno i umjetnički najvredinju i kolekciju koja na najreprezentativniji način govori o tome kakava je u stvari savremna bosanskohercegovačka likovna umjetnost.

Privatna kolekcija umjetnina

„U stvari ja radim na ovoj kolekciji skoro već 20 godina, a počeo sam je stvarati kada sam bio student u Parizu i to tako što sam se mijenjao sa studentima tako da sam davao sliku za fotografiju. Kolekcija je nastala na taj način i poklonima. Kada sam došao u Bosnu nastavio sam raditi isto samo što sam se fokusirao na savremenu bosansku umjetnost. Svi radovi na ovoj izložbi prikupljeni su u Sarajevu i većinom su tu radovi bosanskih umjetnika i nekoliko radova autora iz Srbije i Hrvatske i ovo je proizvod aktivnosti skupljanja dugog 20 godina“.

Pokazati kako izgleda jedna privatna kolekcija umjetnina bila je jedna od ideja koje su motivirale Courtinea da u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine postavi izložbu pod nazivom „The Sarajevo Storage“.

„Moja je ideja bila da pokažem javno šta znači biti kolekcionar i šta znači izgraditi kolekciju jer, kako znate, nema mnogo privatnih kolekcija u BiH i nema mnogo kolekcionara umjetničkih radova. Cilj mi je bio da skupim radove važnih i dobrih umjetnika i da pokažem da svako može izgraditi kolekciju. Za mene ova izložba pokazuje šta je čovjek u stanju uraditi ako ima volju i strast za nečim“.

Courtine objašnjava da je njegova kolekcija bazirana na radovima koji se, u najvećem broju slučajeva, baziraju na umjetničkoj eksploataciji pamćenja rata. Po njegovom mišljenju savremena bosanaka vizuelna umjetnost se dosta koristi motivima rata i gotovo svi umjetnici su se, u nekoj od svojih faza, bavili vizualizacijom ratnih uspomena.

Umjetnost koja se bavi pamćenjem

„Većina radova koji se nalaze u mojoj kolekciji i koji su izloženi ovdje na stanovit se način bave pamćenjem, kolektivnim pamćnjem, univerzalnim pamćenjem. Dobar dio radova bavi se prošlošću socijalističke Jugoslavije, jer mnogi umjetnici još uvijek pokušavaju, u svojim radovima, da shvate šta se desilo sa tom zemljom. Kako je Jugoslavija uništena i slično, mnogo je radova koji govore o ratu u Bosni i to je velika tema za mnoge umjetnosti, naročito propituje načine na koji način da govore, u umjetničkom smislu, o ratu. Pišu tekstove, stvaraju vizuelne slike i naročito ih interesira kako da to vizuelno izraze. To je veoma važna tema i gotovo svi autori koje znam i koji su uvršteni u izložbi bave se tom tematikom. Jedna od glavnih tema ili ono što je veoma specifično za savremenu bosansku umjetnost jeste da se svi umjetnici bave pokazivanjem ili prikazivanjem uspomena“.

Bosanska kulturna javnost nije svjesna vrijednosti kolekcije pa iako je Courtain vlasnik radova najznačajnijih savremenih vizuelnih umjetnika niti jedna institucija nije izrazila želju da kolekciju otkupi i učini javnim dobrom zemlje. Courtin planira kolekciju pokazivati diljem Evrope, a prvo mjesto na kojem će biti izložena, nakon Sarajeva, biće Francuska.

„Ovdje u Sarajevu za mene je prvi korak da pokažem kolekciju, prirodno mora biti u Sarajevu, jer sam je ovdje izgradio. Ali, ja već pokušavam da dogovorim sa drugim institucijama i kolekcija će putovati. Dakle, prvo u Francusku zasigurno, ali ne znam tačno u kojem gradu, vjerovatno sljedeće zime. Imam neke indicije da bi mogla putovati u Ženevu i na kraju u Estoniju, u glavni grad Talin. Prvi korak je ovdje, a cilj je da u sljedeće dvije ili tri godine pokažem kolekciju bar dva puta godišnje u nekoliko zemalja. U oktobru će biti spreman za izdavanje veliki katalog i to ćemo koristiti kao stanovit vid propagande da predstavimo kolekciju u kojoj se nalaze svi najbolji umjetnici iz Bosne i neki iz okruženja. Nema mnogo saznanja o savremenoj umjetnosti Bosne u inostranstvu. Publikacije i projekti koji promovišu bosansku umjetnost u inostranstvu veoma su rijetki. Niko ne zna o bosanskoj umjetnosti osim nekoliko veoma jakih kustosa“.

Umjetnost kao opomena

Pokazivanje kolekcije u gradovima Evrope ima posebnu važnost, kaže Courtine koji vjeruje da će umjetnička djela koja govore o ratu u Bosni i raspadu Jugoslavije pomoći publici da shvati kolika se prijetnja krije u revitalizaciji fašističkih pokreta. Moderni Evropljani olako shvataju uspon ekstremne desnice i populizma u njihovim zemljama, kaže Courtine, i suočavanjem sa prizorima jednog devastirajućeg sukoba moglo bi biti otrežnjavajuće.

„Jer vidite šta se dešava u Evropi sa povratkom nacionalizma i fašizma od Mađarske do Italije i svi Evropljani, ako je moguće, mogli bi naučiti iz onoga šta se dešavalo u Jugoslaviji i kako da se nose sa tim izazovima. Mi Francuzi i Nijemci i ostali Evropljani mislimo da se rat neće nikada desiti i ponoviti. To nije istina i mislim da bi rat mogao izbiti sutra i bilo gdje u Evropi i zato moramo razgovarati o tome šta se desilo u Jugoslaviji i govoriti diljem Evrope šta se desilo i to je nevjerovatno i nezamislivo i može se desiti i vama u vašim zemljama naročito ako podržavate ljude poput Le Penove i slične njoj“.

Sudbina Jugoslavije koja je, po Courtineovom mišljenju, bila u mnogim stvarima slična današnjoj Evropi treba biti pouka današnjim Evropljanima. On smatra da je najveće evropsko dostignuće mogućnost zajedničkog življenja različitih ljudi i da se to naslijeđe mora braniti po svaku cijenu.

Spremnost na zajednički život

„Nisam pesimist i ja sam proevropski orijentiran i vjerujem da Balkan mora postati dio zajednice čim prije, ali moramo se brinuti o Evropi i moramo kao generacija da jasno kažemo šta želimo i zašto želimo takvu vrstu Evrope i zašto želimo sačuvati zajednički život, jer možete porediti Jugoslaviju sa Evropom. Jugoslavija je imala tri religije i nekoliko nacija kao i Evropa i to je veoma slično i moramo se pitati jesmo li snažni i inteligentni da sačuvamo zajednički život koji će kretati odavde do Pariza, pa do Grčke. Dakle da vidimo jesmo li u stanju sačuvati zajedništvo“.

Izložba „The Sarajevo Storage“ biće otvorena večeras u umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine i na njoj će biti izloženo više 180 radova od osamdeset različitih autora.

Izvor: Al Jazeera