Čović i Juncker o izmjenama Izbornog zakona BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović razgovarao je u petak u Briselu s predsjednikom Evropske komisije Jean-Claudeom Junckerom, koga je upoznao s važnošću pitanja promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi se osiguralo legitimno predstavništvo konstitutivnih naroda u tijelima vlasti ove države.

Čović je nakon sastanka izjavio kako je Juncker dobro upoznat sa stanjem u Bosni i Hercegovini te kako mu je iznio detalje oko pitanja promjene izbornog zakonodavstva, koja je ključna da bi izbori koji će biti održani u oktobru ove godine bili legitimni i kako bi se mogli provesti rezultati izbora.

Riječ je o izborima za četiri nivoa vlasti: kantonalne, entitetske i državne te za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i stranke okupljene oko nje u Hrvatskom narodnom saboru insistiraju na promjenama izbornog zakonodavstva, kako bi se “spriječilo da Bošnjaci biraju predstavnike Hrvatima u Domu naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i u bh. Predsjedništvu, ali na bošnjačkoj političkoj sceni nema stranke koja bi podržala takve promjene”, navodi agencija Hina.

BiH kao ‘Jugoslavija u malom’ 

“Bez obzira na taktike i strategije nekih političkih opcija u Bosni i Hercegovini, morat će se promijeniti Izborni zakon, jer to od nas traži Ustavni sud Bosne i Hercegovine i nećemo moći provesti rezultate izbora. Pred nama je golema odgovornost, točno je da su naše pozicije različite i nismo mi bez veze prije skoro godinu dana predložili promjene Izbornog zakona, jer smo shvatili da Stranka demokratske akcije, kao ključna bošnjačka stranka, izbjegava napraviti promjene kako bismo dočekali izbore u statusu u kojem brojniji narod još uvijek može birati predstavnike drugom narodu”, rekao je Čović.

“To sam pojasnio predsjedniku Junckeru, napravivši usporedbu Bosne i Hercegovine kao bivše države [SFR Jugoslavije] u malom, koja je također doživjela ogromne probleme jer brojniji narod nije razumio probleme drugih naroda. Mislim da nam se slično može dogoditi u Bosni i Hercegovini i stoga moramo naći pravu mjeru između građanskog i kolektivnog u Bosni i Hercegovini.”

Evropska komisija će slijedeće sedmice predstaviti strategiju proširenja Evropske unije za preostale države bivše Jugoslavije i Albaniju, a Juncker će krajem ovog mjeseca posjetiti te države.

U Sarajevu će biti 28. februara.

EK: Ustrajni napori i reforme

Čović je rekao kako očekuje da će do tada doći do nekog pomaka kada je u pitanju izborno zakonodavstvo.

“Vjerujem da će Juncker doći u boljoj atmosferi nego što je imamo danas, gdje su naša mišljenja do kraja sučeljena kada je u pitanju izborno zakonodavstvo, i ne samo to”, kazao je Čović.

Glasnogovornik EK-a rekao je da je Juncker s Čovićem razgovarao i o kandidaturi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.

“Predsjednik Juncker je naglasio kako vjerodostojna perspektiva proširenja zahtijeva ustrajne napore i reforme, jer se napredak na evropskom putu mjeri prema zaslugama. To također zahtijeva rješenje za Izborni zakon [Bosne i Hercegovine]”, kazao je glasnogovornik EK-a.

Čović je rekao kako je Junckera upozorio da Bosna i Hercegovina ne smije ostati “crna rupa” u tom dijelu Evrope, između Slovenije i Hrvatske, koje su već u Uniji, i Srbije i Crne Gore, kojima se obećava bliža perspektiva članstva u odnosu na ostale kandidate.

‘BiH ne smije ostati crna rupa’

“Vidjet ćete nakon izvješća EK-a i nakon Junckerova posjeta da mi nismo ni u prvoj, ni u trećoj skupini zemalja, nego da smo svi u jednoj skupini. To sam i zamolio Junckera, da ne bi netko oko toga spekulirao. Bosna i Hercegovina ne smije ostati ‘crna rupa’, to bi bilo opasno i toga su svi svjesni”, kazao je Čović.

Čović je, zajedno s ostala dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem, u protekla dva dana imao iscrpne razgovore s predsjednikom Evropske narodne stranke Josephom Daulom te sa visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini.

Sudeći po izjavama koje su dali nakon tih sastanaka, nije došlo ni do kakva pomaka po pitanju promjene izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Agencije