Crna Gora od bombardiranja do praga NATO-a

Posljednjih mjeseci u Crnoj Gori, iz najviših državnih krugova, moglo se čuti da se očekuje poziv toj zemlji za članstvo u NATO savez na predstojećem summitu saveza u Walesu.

Priču o tome kako je ova država od bombardiranja 1999. godine došla praktično pred vrata NATO pakta i što bi to moglo značiti za regiju donosi reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Vojni aerodrom u Golubovcima u Crnoj Gori jedna je od prvih meta NATO snaga tijekom intervencije protiv Savezne republike Jugoslavije. Petnaest godina kasnije, Crna Gora korača prema članstvu u tom vojnom savezu.

Đukanović: Ozbiljan napredak osnov za poziv

Od predstojećeg NATO summita u Walesu, Podgorica ima velika očekivanja. Razlozi su, kaže prvi čovjek Vlade Milo Đukanović, vidljive reforme.

“Po meni, proizvode ocjenu o ozbiljnom napretku koji je Crna Gora napravila na planu evroatlantske integracije i po mom uvjerenju daju osnov za poziv”, kaže Đukanović.

“Put Crne Gore ka NATO alijansi počinje sa sticanjem statusa nezavisne države. Tako je Crna Gora krajem 2006. postala članica Partnerstva za mir i počela reforme”, izvještava Marinović.

Reformirana su četiri područja – vladavina prava, sustav sigurnosti, obrane i unaprijeđenje podrške javnosti za ulazak u NATO.

Protivnici: Izgubit ćemo samostalnost

Prijem u Akcijski plan za članstvo, tzv. MAP 2008, učinio je Crnu Goru neposrednim kandidatom za ulazak u savez, a od toga Crna Gora ima brojne koristi.

“Jača sopstvenu državu i bezbjednost i nezavisnost. Postaje dio jednog saveza koga čine najrazvijenije i najmoćnije države svijeta, dobija svoje mjesto za stolom jer istorija nas uči da, kada ga nismo imali, nismo prolazili baš najbolje”, poručuje Nebojša Kaluđerović, nacionalni koordinator za NATO.

Na mogućnost ulaska u NATO ne gledaju svi jednako. U pokretu za vojnu neutralnost Crne Gore smatraju kako će država time izgubiti samostalnost u vođenju vanjske politike.

“Ako se, npr., svrstate na stranu NATO pakta, vi postajete neprijatelj onima koji su protiv NATO-a, a ako se svrstate na stranu ruskog vojnog saveza, postajete neprijatelj Rusije. Mi ne želimo da budemo neprijatelj ni SAD-a, ni NATO-a, ni Rusije”, kaže Filip Kovačević iz Pokreta za neutralnost Crne Gore.

Prilika za zapad

Za geopolitičare prodor NATO saveza na Balkan je realnost, dodatno ubrzana aktualnom krizom u Ukrajini.

“S obzirom na to da je svaki prećutni oblik političke trgovine prema Moskvi moguć, onda je ovo prilika za zapad, koja ne sme da se propusti, da se konačno Balkan posle svega što se dešavalo 90-ih zaokruži kao jedinstveni ekonomsko-bezbjednosno-politički projekat i preduslov za to je da sve države Balkana budu članice NATO-a”, tumači vojni analitičar Aleksandar Radić.

Ono što i pored brojnih istraživanja ostaje nepoznanica jesu pitanja je li većina građana Crne Gore uopće za ulazak države u savez, koliko će to koštati i hoće li Vlada odluku o članstvu donijeti u Skupštini, gdje već ima dvije trećine, ili na referendumu.

Izvor: Al Jazeera