Crnogorske opštine sve siromašnije

Gotovo sve crnogorske opštine i gradovi suočavaju se s višegodišnjim dugovanjima. Vlada u Podgorici prošle sedmice je odlučila biti garant opštinama koje žele uzeti kredit kako bi riješile problem. To, upozoravaju stručnjaci, neće trajno pomoći građanima, već samo napraviti nove gubitke.

Radnici opštine Kolašin platu nisu primili 14 mjeseci, štrajkaju dva mjeseca, a sve što su dobili je jednokratna pomoć države od 250 eura i obećanja. Štrajk glađu prekinuli su prije nekoliko dana, no kreveti za spavanje u zgradi opštine i dalje su tu. Ako se predomisle.

“Ljudi su zaduženi po prodavnicama, po buticima, sada nam je svuda zabranjeno da možemo na veresiju da uzimamo. A sada dolazi jesen, ljudi treba da obezbijede drva, djecu za školu. Sve je to užasno teško, jer ljudi ne mogu, jer još od prošle godine nisu platili ni prve rate za udžbenike, a sada već dolazi druga godina”, kaže Tijana Đinović, radnica opštine Kolašin.

Cetinje – mjesto koje ljudi napuštaju

Račun opštine blokiran je pet godina, a dugovi, tvrde u Upravi, prelaze 10 miliona eura. Lokalna vlast odbija poslovati preko drugih namjenskih računa, koje smatra nezakonitim. Od države traže garanciju za kredit od sedam miliona eura, kako bi krenuli od nule.

“Najprije da deblokiramo račun, zatim da vratimo nepovoljne kredite, da oslobodimo opštinsku imovinu hipoteka. To vam je jedini način da se krene u normalno poslovanje opštine Kolašin”, objašnjava Đuro Milošević, potpredsjednik opštine Kolašin.

Problem Kolašina nije jedini. Gotovo sve crnogorske opštine su u dugovima, koji prelaze 300 miliona eura, od čega samo državi duguju 107 miliona eura. Od 23 opštine, njih pet imaju dugove veće od 10 miliona eura. Među njima Cetinje, prijestonica Crne Gore sa 17.000 stanovnika, nekada grad industrije sa tri fabrike. Danas – mjesto koje ljudi napuštaju.

“O tome koliko je loša ekonomska situacija zapravo uticala na život u ovom gradu, možda najbolje govori podatak da se sve manje i manje djece upisuje u cetinjske škole i vrtiće. Tako u najstarijoj školi u gradu, ‘Njegoš’, nekada se upisivalo preko 1.000 učenika, koji su učili u dvije smjene, a danas ih je duplo manje, pa je jedna smjena dovoljna”, izvještava reporterka Al Jazeere, Milica Marinović.

Cetinjanin Savo Bošković kaže da za mlade u ovom gradu perspektive nema. Njegov sin godinama je bez posla.

“Cetinje može biti samo kao jedno veliko sirotište, ništa više. Ja sam više ostarao, ne znam koliko mi je ostalo da poživim, ali ne vidim neku budućnost. No, ne plašim se, biću srećan da umrem da ne gledam da ova nevina djeca prose. Od koga da prose, nema, to je stvarno došlo jedno teško vrijeme”, kaže ovaj penzioner.

Gašenje požara, a ne rješenje

To što država opštinama nudi garancije za nove kredite kojima bi vraćali dugove, nekada i deset puta veće od budžeta, profesor na Fakultetu za državne i evropske studije Đorđije Blažić vidi kao trenutno gašenje požara, a ne rješenje problema. Postavlja pitanje odgovornosti.

“Ko je njima odobrio da se zaduže toliko, ko im je to dozvolio – to je bila obaveza i dužnost Ministarstva finansija, koje vrši nadzor. Očigledno to Ministarstvo nije radilo, zna se iz kog razloga – nije htjelo da radi, jer je to odgovaralo partijskim oligarhijama i na državnom, i na lokalnom nivou”, kaže Blažić.

Blažić rješenje vidi u racionalizaciji broja zaposlenih i održivom poslovanju opština pod budnim okom države i bez stranačkih uplitanja. U suprotnom, tvrdi, dugogodišnja agonija crnogorskih lokalnih finansija samo će se nastaviti.

Izvor: Al Jazeera