Čudo makedonsko: Studenti ‘jači’ od premijera

Piše: Risto Popovski

Studenti u Makedoniji prekinuli su u sredu protest koji je trajao šest meseci, pošto je usvojen njihov predlog da se donese novi zakon kojim treba da se vrati autonomija visokom obrazovanju. Pošto su dobili garancije da neće biti državnog ispita, da će se poštovati i drugi njihovi zahtevi, studenti su “okupaciju” državnih univerziteta u Skopju i Bitoli privremeno stavili u mirovanje.

Studenti su protestom, koji je kontinuirano trajao gotovo pola godine, prinudili na ustupke Vladu i premijera Nikolu Gruevskog, koji je lično i uporno, na momente i arogantno, branio predloge za izmenu Zakona, deleći lekcije studentima i profesorima. Studenti su premijera, koji gotovo devet godina vlada čvrstom rukom, na kraju ipak primorali na prvi veliki ustupak.

“Okupaciju” većeg broja fakulteta, koja je bila najnovija i najsnažnija faza, studenti su prekinuli posle pregovora sa rektoratom, profesorima i predstavnicima vlasti. Dogovoreno je da u kreiranju potpuno novog, evropskog zakona učestvuju predstavnici studenata i profesora, koji su ih podržavali i protestovali zajedno sa njima.

Državni ispit je konačno prepunio čašu samovolje vlasti i studenti su počeli sa protestom.

Uhodana je praksa da se zakoni prave i menjaju u ministarstvima i da se usvajaju onako kako se predlože. Zakon o visokom obrazovanju menja se po 15. put, a najnovije izmene nametale su obavezno eksterno testiranje/polaganje državnog ispita za studente na državnim i privatnim univerzitetima.

Bilo je predviđeno da se državni ispit polaže posle završene druge godine i na kraju studija. Studenti koji ne bi položili ispite ne bi mogli da nastave školovanje, niti da dobiju diplomu. Pitanja za državni ispit, spoljnu, državnu proveru znanja, pripremala bi komisija izvan univerziteta.

Državni ispit je konačno prepunio čašu samovolje vlasti i studenti su počeli sa protestom. Ubrzo su im se pridružili i profesori, ukazujući da se ovakvim izmenama Zakona definitivno ukida autonomija visokog obrazovanja, tačnije – i ono malo što je ostalo posle prethodnih izmena zakona.

Nema pravde – nema mira

Predlog o državnom ispitu, koji su studenti nazvali “moronskim”, Ministarstvo obrazovanja i Vlada objasnili su nelogičnim “argumentom”. Vlast je, naime, uočila da ima studenata koji dobijaju diplomu a da nisu ušli na faklutet i da takve nezdrave i štetne pojave treba definitvno sprečiti. Kako drugačije ako ne direktnim posezanjem države u autonomiju univerziteta.

Studenata koji su dobili diplomu a ne znaju gde im je fakultet možda i ima. Međutim, samo birokrate mogu da na osnovu pojedinačnih slučajeva uvedu zakonsku obavezu koja će kazniti desetine hiljada studenata koji vredno uče. Jasno je da ove “reforme” ne rešavaju problem, već nameću državu kao glavnog arbitra i u obrazovanju.

Studenti su samoinicijativno i odlučno reagovali na predlog o uvođenju državnog ispita. Formirali su Studentski plenum, budući da njihov regularni Studentski parlament, koji je stalno pod uticajem vladajuće partije, nije reagovao. Čak su se iz pradržavne organizacije pojavili studenti koji su podržali državni ispit. Studenata koji hoće dodatne ispite ima samo u lošim vicevima.

Vlasti su sigurno bile izenađenje silinom protesta mladih, koji su imali podršku dela profesora i građana.

Protest studenata, koji je počeo i završio parolom “Nema pravde (za studente) – nema mira (za vlast)”, ignorisan je i od početka nije shvatan ozbiljno. Premijer Gruevski, koji svoje odluke sprovodi bez obzira da li su primenljive i tvrdi da ne podleže “pritiscima ulice”, ovaj put je ipak morao da napravi isključak i da se povuče.

Desetak hiljada studenata učestvovalo je početkom decembra prošle godine na jednom od najmasovnijih protesta u Skopju poslednjih godina. Zaglušujućim zvižducima i gromoglasnim negodovanjem, studenti, mladi svih nacionalnosti i sa svih fakulteta, masovno i odlučno su protestovali protiv mešanja države u visoko obrazovanje.

Vlasti su sigurno bile iznenađene silinom protesta mladih, koji su imali podršku dela profesora, kao i građana, koji su se priključili protestnoj povorci ili aplaudirali sa prozora i trotoara. Ipak, Vlada i premijer nisu odustali od uvođenja državnog ispita. Napravili su neke nevažne kozmetičke izmene i usvojili Zakon, a potpisao ga je i predsednik države, koji je i sam bio univerzitetski profesor.

Premijer i Vlada nastupili su arogantno, što je za njih već postalo uobičajeno, u nameri da uplaše studente i razbiju protest. Temeljito su potcenilu snagu, volju i jedinstvo mladih, koji su, dosledni paroli “Nema pravde – nema mira”, “okupirali” veći broj fakulteta na univerzitetima u Skopju i Bitoli i proglasili autonomne zone.

Razobličena samovolja vlasti

Građani su masovno podržavali studente – donirali im hranu, ćebad, vodu i druge potrebštine. Svakodnevno su održavana alternativna predavanja o pravima i slobodi građana, etici i moralu, o osnovnim demokratskim vrednostima, koja su, iako izvan nastavnog programa, bila masovno posećena.

“Okupacija” je trajala dve nedelje, bivala je svakim danom sve masovnija i potpuno je blokirala nastavu na univerzitetima. Vlada i premijer Gruevski su na kraju morali da naprave svoj prvi veliki ustupak od kada su na vlasti. Bila je to, nevoljna, očigledno teška, ali nužna odluka, jer pobuna studenata je pretila da se prelije u protest širih razmera.

Studenti su ostvarili svoju parolu – dobili su traženu pravdu, nadaju se da će u miru i razumno da pripreme sasvim novi zakon koji dolikuje savremenom razvoju društva i tehnologije u kojima neće biti birokratskog zaglupljivanja i vraćanja nazad.

To je bio nadnacionalan i masovan revolt i uspešna pobuna mladih protiv samovolje vlasti.

Ima ocena da su premijer Gruevski i njegova Vlada popustili pred “okupacijom” studenata budući da su istovremeno pritisnuti megaskandalom sa masovnim prisluškivanjem. Tonski zapisi koje objavljuje opozicija otkrivaju brojne zloupotrebe vlasti, kontrolu sudova i medija. Najnovije je da je prisluškivano preko 100 novinara.

Čak i da je tačna ocena da je vlast popustila zbog prisluškivanja, to ne umanjuje i ne može niti za trenutak umanjiti veličanstven uspeh studenata i njihovog masovnog protesta. To je bio nadnacionalan i masovan revolt i uspešna pobuna mladih protiv samovolje vlasti. Protest nije bio državni, već studentski ispit za vlast koji još nije položila.

Protest studenata razobličio je samovolju vlasti i njeno nastojanje da kontroliše sve oblasti života. Studenti koji su prinudili vlast na popuštanje nemaju nameru da odustanu. Protest su stavili u mirovanje i sigurni su da će ga nastaviti ukoliko vlast pokuša ponovo da se meša u autonomiju visokog obrazovanja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera